svabo
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izjavio je da u BiH neće biti novog rata nakon zatvaranja OHR-a.
“Bez obzira na razne priče da će zatvaranjem Kancelarije visokog predstavnika u BiH doći do novog rata, siguran sam da neće biti tako. Možda će doći do političkog zaoštravanja, ali rata nikako. Takve oštre riječi se ne smiju upotrebljavati”, rekao je Inzko u intervjuu za sutrašnje “Večernje novosti”.
On je istakao da zatvaranje OHR-a ne znači da će se dogoditi nešto dramatično.
“BiH mora da stane na svoje noge i da ovdašnji talentovani ljudi učine nešto za napredak ove države. Za to je potrebna saradnja oba entiteta, jer teško je hodati na jednoj nozi”, rekao je Inzko.
Inzko je ponovio da će o zatvaranju OHR-a odlučiti Savjet za sprovođenje mira (PIK) polovinom novembra.
“Kao jedan od uslova za zatvaranje OHR je i stvaranje pozitivne političke klime, u čemu ovdašnji lideri mogu da pomognu. Klima u Evropskoj uniji je takva da se želi skoro zatvaranje”, rekao je Inzko.
On je istakao da OHR vrši pritisak na lidere u BiH u želji da BiH ide naprijed i postane moderna država.
“Bili bismo srećni da domaći političari rade više, a da BiH ide napred, kao što to čine Srbija, Hrvatska, Crna Gora”, rekao je Inzko.
Inzko je rekao da je iznenadna posjeta Borisa Tadića Banjaluci, koja je izazvala je burna reagovanja, bila dobronamjerna i konstruktivna.
“Što je za mene najvažnije, i predsjednik Tadić i premijer Dodik su javno potvrdili integritet i suverenitet BiH. Čuo sam da je bilo nekih protokolarnih problema. Bilo bi lijepo da ubuduće protokol predsjednika Srbije obavesti protokol BiH da dolazi u posjetu i onda bi bilo manje talasanja”, rekao je Inzko.
Visoki predstavnik kaže da je odlučio da upotrijebi “bonska ovlašćenja” tokom ukidanja zaključaka Skupštine RS pod pritiskom Brisela, ali je to bio i njegov lični stav.
“Obrazlažući moju odluku objasnio sam da svi političari i narodi imaju pravo da prave svoje platforme, ali da to ne može da bude u obliku zaključaka, koji poput zakona stupaju na snagu. Nemam ja ništa protiv da se neke nadležnosti vrate entitetima, ali moramo se dogovoriti”, rekao je Inzko.
On ističe da je OHR na “prudski proces” gledao blagonaklono, jer je riječ o “proizvodu domaće radinosti”.
“Tihić sada tvrdi da to više nije okvir za dogovor, da je krug uzak i da želi da sarađuje sa širim krugom političara. Dva puta nije došao na sastanke sa Dodikom i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem. Međutim, Tihić više sa njima ne želi ni da pije kafu”, rekao je Inzko.
Govoreći o ustavnim promjenama, Inzko navodi da bi međunarodnu zajednicu zadovoljilo da BiH dobije premijera i predsjednika, da se omogući da na najviše državne funkcije budu birani i građani koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, te da parlament BiH poveća broj poslanika.
“Ostale stvari će ići teže. Pogotovo kada su u pitanju Hrvati. Njima, kao najmanjem narodu treba omogućiti osećaj da je BiH i njihova zemlja i dati im neku vrstu samouprave. Ne bih to nazvao trećim entitetom, već nekom vrstom kulturne i jezičke samouprave”, kaže Inzko.
Govoreći o Dodikovoj najavio da će tužiti sve međunarodne predstavnike koji su prekoračili ovlašćenja, Inzko je odgovorio da je spreman i da čeka njegovu tužbu i u Sarajevu i u Banjaluci, pa čak i u Beču.
Add comment