Kozarac.ba

Džuma…

 

“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

”O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najpočašćeniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. Allah uistinu sve zna i nije mu ništa skriveno.” (El-Hudžurat, 13)

Živimo u teškim vremenima kada se svako zabavio sobom i voli samo sebe, a zaboravlja na svoje roditelje, braću, sestre, porodicu, rodbinu… Zato se riječ ljubav mora tumačiti i koristiti u njenom općem znaćenju. Prije nego započnem pisati o ovoj temi, želim da postavim nekoliko pitanja na koja ću nastojati odgovoriti u ovom radu.

Da li islam ima poseban stav o ljubavi i da li priznaje postojanje tog senzibiliteta u slučaju pojedinca i zajednice?

Da li muslimani danas boluju od gubitka ljubavi i humanosti?

Koja vrsta ljubavi je u šerijatu prihvatljiva, a koja ne?

Kako razumijevamo ljubav posmatrajući je kroz perspektivu ajeta Allahove Knjige i hadisa Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.?

Zašto su mržnja i prezir, po islamskom učenju, šejtanski posao?

Da li je islam postavio određene uvjete i ograničenja kojima je usmjerio ovu vrstu osjećanja i time učinio društvo sigurnim i skladno uređenim?

Kako islam gleda na ljubav?

Neki će možda pomisliti da ćemo ovdje govoriti o ljubavi koju spominju i veličaju raznovrsni mediji ili pjesme u kojima je opjevana ljubav muškarca prema ženi.

Toj plemenitoj riječi nanesena je ogromna nepravda jer je ograničena samo na spomenuto značenje. Međutim, činjenica je da ona ima mnogo više plemenitih značenja, a neka od njih su: ljubav prema Allahu, dž.š, ljubav prema Njegovom poslaniku, s.a.v.s, ljubav prema ehli bejtu (porodici Poslanikovoj), ljubav prema našoj vjeri islamu, ljubav prema porodici, ljubav prema domovini, ljubav muža prema ženi, ljubav prema drugim ljudima, pa čak i ljubav prema smrti.

Čovjek se sastoji od tijela i duše, razuma i osjećanja i obje komponente neizostavno egzistiraju. Plod razuma je promišljanje i zaključivanje, plod srca je osjećanje ljubavi.

Upravo zato je i filozof Dekart rekao: ”Ja razmišljam, a to govori da postojim.” Analogno tome, mi možemo reći: ‘Ja volim, što upućuje na to da postojim.’ Znači osjećanja govore o čovjeku kao što to čini razum.

Nepravedno je da ovu riječ (ljubav) vezujemo za ženu i njeno tijelo, jer ona nosi druga značenja koja su suprotna egoizmu, preziru, netrpeljivosti, mržnji. Mi živimo u teškim vremenima kada se svako zabavio samo o sebi i voli samo sebe, zaboravlja na svoje roditelje, braću, sestre, porodicu, rodbinu…

Zato se ova riječ mora tumačiti i koristiti u njenom općem značenju. Moramo odgojiti generaciju čija će srca biti ispunjena ljubavlju prema pojedincima, porodici, zajednici muslimana (ummetu).

Postoje razne vrste osjećanja: ljubav, mržnja, strah, nada, kao što postoje razne vrste ljubavi: prema Allahu, dž.š, Njegovom poslaniku, s.a.v.s, vjeri, činjenju dobra itd. čak i ljubav prema ženi se dijeli na: ljubav prema majci, supruzi, kćerki, sestri. Tako vidimo da značenje riječi ‘ljubav’ ne obuhvata samo formalni, fizički odnos sa ženom, zato o toj temi možemo govoriti sa više aspekata:

– Ono što je svakom vjerniku potrebno je ljubav prema Uzvišenom Allahu, dž.š, koji je nas je stvorio. Allah, dž.š, kaže:”Ima ljudi koji su umjesto Allaha kipove prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha.” (El-Bekare, 165)

Buharija i Muslim bilježe sljedeći hadis:”Ko bude imao troje, osjetiće slast imana: da mu Allah i Njegov poslanik budu draži od svega ostalog, da voli čovjeka samo radi Allaha i da mrzi da se vrati u kufr (nevjerstvo) nakon što ga je Allah iz njega izbavio, kao što mrzi da bude bačen u vatru.”

– Ljubav prema Muhammedu, s.a.v.s, koji nam je vjerno dostavio uputu i time nas izveo iz tmine na svjetlo. Uzvišeni Allah, dž.š, kaže:’‘ Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti, a Allah prašta i samilostan je.” (Alu Imran, 31)

– Ljubav prema prirodi je u islamu također izražena i po tome su muslimani prvi ekolozi i borci za očuvanje zdrave i čiste okoline. Priroda je nastala Allahovim stvaranjem i izvor je svakog dobra i blagodati. Allahov poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi zabranjivali su bespotrebnu sječu drveća, ubijanje životinja ako nisu potrebne za prehranu vojske u toku bitaka i ratova koje su vodili muslimani, a da ne govorimo o mirnodopskim prilikama, kada je ta zabrana bila još naglašenija. Jednom prilikom Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je za brdo Uhud nakon povratka iz jedne bitke: ”Ono voli nas i mi volimo njega,” i to uprkos porazu koji su muslimani kod njega pretrpjeli.

– Ljubav prema životu u islamu je naglašena. Musliman voli život i ne prezire ga kao što to radi perzijski pjesnik koji kaže da je život zlo i da ga se treba riješiti samoubistvom, celibatom, ili bar zabraniti užitke koje sa sobom donosi. Ne, musliman gleda na život realno, optimistično i on svakim danom svog života uvećava svoju nagradu na ahiretu. Upravo zato je Allahov poslanik, s.a.v.s, zabranio da priželjkujemo smrt rekavši:”Neka niko od vas ne priželjkuje smrt radi neke nedaće koja ga je snašla, već neka kaže: Allahu, Ti mi daj da živim sve dok je život za mene bolji , a usmrti me ako je smrt za mene bolja.”

– Ljubav prema smrti. Musliman voli smrt, nje se ne plaši, niti je smatra nečim nepoznatim. Život je period koji mora proći nakon čega neminovno dolazi smrt koju vjernik spremno dočekuje. Vjernik se raduje smrti, posebno smrti na Allahovom putu, što je najveća želja vjernika, jer on za to očekuje i nada se velikoj nagradi Plemenitog Gospodara. Jahja ibn Mu'az je rekao: ”Smrt prezire samo sumnjičavac koji ne zna da smrt spaja voljene.” Smrt je putovanje odavde tamo.

Mu'minsko srce je dovoljno veliko da primi sve spomenute ljubavi.

Mu'min voli i želi dobro svakome čovjeku, životinji, a prema neprijatelju je pravedan jer njegov odnos i osjećanja prema njemu ne smije izaći iz okvira pravde.

Mu'min voli i sebe, ali to ne prelazi granicu i ne vodi u egoizam. On gaji tople osjećaje ljubavi i prema svojoj porodici, djeci, supruzi, braći i sestrama, rodbini i cijelom čovječanstvu.

Uzvišeni Allah, dž.š, kaže:”O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najpočašćeniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. Allah uistinu sve zna i nije mu ništa skriveno.”(El-Hudžurat, 13)

A u suri En-Nisa Allah, dž.š, kaže:”O ljudi bojte se Gospodara svoga koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i ženu njegovu stvorio i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte- s imenom čijim jedni druge molite- i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.” (En-Nisa, 1)

Ljubav u ime Allaha, dž.š.

Ova ljubav je iskreni osjećaj koji u sebi nema primjese interesa, strasti, nije prouzrokovan rodbinskim vezama i odnosima, niti je refleksija na učinjenu uslugu. To je ljubav radi i u ime Allaha između dva mu'mina, moralna, koji su korisni kako ummetu, tako i čitavom čovječanstvu.

U Muslimovom ”Sahihu” nalazi se hadis u kojem je jedan čovjek želio da posjeti svoga brata (po vjeri), pa mu je Allah, dž.š, poslao meleka u liku čovjeka koji ga upita:”Gdje si pošao?”

On odgovori: ”Idem u posjetu svom bratu tom i tom.”

Melek mu reče: ”Da li među vama postoji rodbinska veza?”, čovjek odgovori: ”Ne.” ‘

‘Da li ti je on učinio kakvo dobro pa mu na tu uslugu želiš uzvratiti?, ponovo upita melek.

Čovjek opet odrično odgovori.

Melek upita:”Pa šta je razlog tvoje posjete njemu?”

Čovjek reče:”Volim ga u ime Allaha, dž.š,” na što mu melek uzvrati riječima: ”Raduj se, Onaj u čije ime voliš dotičnog me poslao da te obradujem viješću da te Allah voli radi tvoje ljubavi prema tom čovjeku.”

Oni koji se vole u ime Allaha, dž.š, biće na Sudnjem danu u hladu Allahova Arša, kada neće biti drugog hlada osim Njegovog. A u hadisi-kudsijji stoji: ‘‘Moja je ljubav obavezna za one koji se vole radi Mene i koji se radi Mene posjećuju.’

Allah, dž.š, kaže:’‘Tog dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.” (Ez-Zuhruf, 67)

Ljudi će na Sudnjem danu biti podijeljeni u dvije skupine: oni koji su na dunjaluku bili prijatelji i radi prolaznih interesa sklapali veze i na tome zasnivali svoje odnose, ali će se oni okrenuti jedni protiv drugih proklinjući se međusobno.

Druga skupina je ona za koju je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao:”Među Allahovim robovima ima ljudi koji nisu ni poslanici ni šehidi, a kojima će i jedni i drugi zavidjeti radi njihovog položaja kod Allaha.” Ustade jedan beduin koji je bio izdaleka, te mahnu rukom i reče: ‘Opiši nam ih, Allahov Poslaniče!’ ”To su oni koji su se zavoljeli u ime Allaha nevezani rodbinskom vezom, niti je ta ljubav radi imetka. Tako mi Allaha, njihova lica su ispunjena nurom, oni su na uzvišenjima od svjetlosti, ljudi će strahovati na danu Sudnjem, a oni neće strahovati, ljudi će se jako prepasti tada, a oni neće. Oni su Allahovi prijatelji, neće se imati čega bojati, niti za ičim tugovati.”

Mi moramo nastojati da dostignemo te stepene i da druge podstičemo da gaje bratska osjećanja ljubavi u ime Allaha, dž.š, a da ukazujemo na opasnost i štetnost odnosa koji počivaju na koristoljublju i prolaznim, niskim interesima.

Ako to nismo u stanju, onda se bar nastojmo osloboditi osjećanja prezira i zavisti prema drugim muslimanima, jer na to nas upućuje Kur'an:”Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima. Gospodaru naš, Ti si, zaista, dobar i milostiv.” (El-Hašr, 10)

Islam traži da naša srca budu čista od navedenih bolesti za koje Allahov poslanik, s.a.v.s, kaže: ”Među vas se uvukla bolest koja je harala u narodima prije vas: zavist i mržnja, a mržnja je opasna poput britve. Ja ne velim da ona brije kosu, već uništava vjeru.”

Ljubav u ime Allaha, dž.š, ima i svoje stepene:

1. Ljubav koja je izraženija i jača prema svome bratu u vjeri nego prema samom sebi. Takvi su bili ashabi, r.a, pa ih je Allah, dž.š, opisao riječima:”I onima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili, oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno, a oni koji se sačuvaju uskogrudnosti, oni će sigurno uspjeti.”(El-Hašr, 9)

2. Da voliš svome bratu u islamu ono što voliš sebi. Buhari i Muslim bilježe u svojim zbirkama sljedeći hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s:”Niko od vas neće vjerovati (imati potpun iman) sve dok svome bratu (po vjeri) ne bude želio ono što želi sam sebi.”

3. Da očistiš svoje srce od mržnje, zavisti i drugih bolesti kada se radi o odnosu prema drugim muslimanima. Ako u srcu nema ljubavi onda mora postojati pravda koja će kanalisati srdžbu i mržnju. To nam najbolje pokazuje primjer Umer ibnul-Hattaba, r.a, i odnos koji je imao prema ubici svog brata Darar ibnul-Hattaba. Ubica je to gnusno djelo izvršio kao mušrik, pa je prešao na islam, a Umer mu je govorio, kada bi ga sreo na putu: ”Ne volim da ti vidim lice, jer kad god te vidim sjetim se kako je ubijen moj brat.” On mu uzvrati riječima: ”O vladaru pravovjernih, da li će to biti razlog da me spriječiš da uzmem pravo koje mi pripada?” , a Umer mu reče: ”Ne, tako mi Allaha, dat ću ti tvoj hakk!”

Obzirom da je porodica osnovna ćelija društva, vrlo važno je da odnosi u porodici budu izgrađeni na međusobnoj ljubavi i obostranom poštovanju. Velika opasnost vreba porodicu u koju se uvuče netrpeljivost, mržnja i neprijateljstvo.

Upravo zato je Uzvišeni Allah, dž.š, naredio lijepo ophođenje među supružnicima:”I lijepo se ophodite prema ženama, pa ako ih vi i ne budete podnosili i voljeli, pa možda vi nešto i ne volite, a Allah će u tome dati mnogo dobra.”(En-Nisa, 19)

Allahov poslanik, s.a.v.s, je rekao: ”Mu'min ne može mrziti mu'minku, jer ako ne bude zadovoljan jednom njenom osobinom, zadovoljan je drugom osobinom.”

Ljubav između muškarca i žene:

Ova vrsta ljubavi je u islamu dozvoljena pod uslovom da joj čovjek ne hrli kako se to predočava na televiziji, kao i na drugim mjestima i medijima. Ljubav se sama nameće tako da ona hrli čovjeku, a ne suprotno. U arapskom pjesništvu možemo pročitati o čistoj, nevinoj ljubavi i čednosti. Danas ima onih koji tvrde da brak mora proisteći iz ljubavi. Ne, to nije obavezno, postoje naučne studije i statistički podaci koji ukazuju na to da su najsretniji brakovi i oni najtrajniji i čvršći tradicionalni brakovi.

Allah, dž.š, kaže:’‘I jedan od dokaza Njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.” (Er-Rum, 21)

Ljubav koja je u ajetu spomenuta dolazi sa lijepim ophođenjem i međusobnim uvažavanjem u braku. Ako se u braku pojavi period u kojem se osjeća netrpeljivost među bračnim drugovima, ne treba donositi ishitrene odluke ili govoriti teške i uvredljive riječi, jer to može biti rezultat trenutačnog stanja, a takve su reakcije kobne po bračni život.

Mnogi šerijatski pravnici smatraju da je bezrazložni razvod braka zločin i strogo zabranjen (haram).

Apsurdno je očekivati da je svaki brak idealan poput opjevane ljubavi između Kajsa i Lejle. Treba graditi korektne odnose na lijepom ahlaku (islamskom odgoju i ponašanju moralnim principima naše uzvišene vjere) i lijepim postupcima koji će proizvesti ljubav. Zato ne treba radi najmanje sitnice ili osjećaja nepodnošljivosti odmah posezati za razvodom braka. Svaki od supružnika treba da istražuje šta je to što ga odbija od bračnog druga kako bi to ispravio, i šta je to što čini bračnog druga voljenim od strane drugog bračnog druga. Žena, na primjer, zauzeta svojim svakodnevnim poslovima, zaboravlja na muža koji ima svoja prava, pa je potrebno da mu ukaže više pažnje, jer je hizmet žene mužu jedna vrsta ibadeta. I muž, također, mora voditi više računa i posvetiti više pažnje svojoj supruzi i ispunjenju njenih prava.

Abdullah ibn Abbas r.a. je jednom prilikom stajao pred ogledalom, dotjerivao svoju bradu, češljao kosu i uljepšavao se, kada ga je ugledao Nafi’, rob Abdullahov i upitao: ”Šta to činiš, o amidžiću Allahovog poslanika, a tebi dolaze iz daleka, i sa istoka i sa zapada da bi te pitali za mišljenje o Allahovoj vjeri?” On odgovori: ”A šta je loše u tome, o Nafi’, ja se uljepšavam i dotjerujem svojoj supruzi, kao što to i ona čini radi mene, a to je i u Allahovoj knjizi.” Nafi’ upita: ”A gdje?” Ibn Abbas mu odgovori, citirajući sljedeći kur'anski ajet: ‘‘One imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, prema zakonu – samo muževi imaju prednost pred njima za jedan stepen.-A Allah je silan i mudar.” (El-Bekare, 228)

I na kraju, znajte da je islam vjera koja ima sve potencijale da uredi živote pojedinaca, porodice i društva i da izvede čovječanstvo iz tmine na svjetlo, kao što je uradila i prije četrnaest stoljeća.

Islam daje jasne odgovore na sva životna pitanja, jer vjera je nedjeljiva od života.

Molimo Svemogućeg da nam podari snage da ustrajemo na pravom putu i da naša srca ispuni ljubavlju i toplinom.

Amin!

( Yusuf el-Qaradawi )

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.