Danijel Frid (Daniel Fried), pomoćnik državnog sekretara za poslove Evrope i Evroazije, trebao bi se 20. novembra sastati sa Sulejmanom Tihićem, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
Visoki zvaničnik američkog ministarstva vanjskih poslova s liderima SDA, HDZBiH i SNSD-a želi razgovarati o dogovoru iz Odžaka.
Njihov susret planiran je na marginama sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (SB PIC), koji 19. novembra počinje svoje zasjedanje u Briselu.
Činjenica da se Frid iz prve ruke želi upoznati s detaljima dogovora trojice čelnika najjačih političkih stranaka još jednom potvrđuje interesiranje međunarodne zajednice za njihov sporazum od 8. novembra.
Očito je da je međunarodna zajednica više ili manje zdušno stala iza sporazuma trojke.
Istina, Evropljani su zdušno pozdravili dogovor. Njima je u interesu da tenzije u BiH počnu padati te da stvari krenu u suprotnom smjeru od onoga kojim se naša zemlja kretala sve do okončanja općinskih izbora.
Iza euforije Brisela, dakle, sasvim su jasni razlozi.
Oni ne žele nova dodatna trusna područja na svom tlu ili u susjedstvu i zarad toga spremni su i na kompromise.
Vašington je, također, pozdravio i podržao dogovor trojice lidera, ali uz izvjesne ograde.
SAD najviše “žulja” status Brčkog.
To njihovo čedo, u koje su uložili ne samo novca, mora biti jasno pozicionirano u državnoj strukturi.
“Ustavni zakon” američkoj administraciji je nepoznat termin i trojka će Fridu, očito, morati pružiti koncizno pojašnjenje svog plana za rješenje statusa Brčkog.
Evropljani, pak, nisu zainteresirani toliko za “detalje”. Za njih je bolje da se dogovor iz Odžaka počne pretakati u konkretne pravne akte te da se u tom procesu otklone (eventualne) nejasnoće.
Pozicija SDPBiH vrlo je zanimljiva. Unutar trojke, generalno, postoji raspoloženje da ta stranka uđe u vlast pod određenim uvjetima.
Dragan Čović, predsjednik HDZBiH, već je u akciji, kontaktirao je Zlatka Lagumdžiju telefonom, a kani se i vidjeti s njim.
Prema nekim najavama, SDP bi mogao pristati da podrži dogovor trojice, ali ne i formalno ući u vlast. Zauzvrat bi mogao dobiti neke bitne pozicije u preduzećima u državnom vlasništvu.
(Avaz)
Add comment