Traga se još za 8.000 do 10.000 nestalih

Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović izjavio je da je do danas u BiH ekshumirano oko 20 000 žrtava proteklog rata i da se traga za još  oko 8 000 do 10 000 nestalih.

Mašović je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da jedan broj nestalih nikada neće biti pronađen i da ne zna da li je riječ o stotinama ili eventualno hiljadama žrtava.

“To su žrtve koje više fizički ne egzistiraju, koje su spaljene ili na nedostupnim mjestima gdje više nema svjedoka koji bi vas odveli na tu lokaciju jer su izvršioci u međuvremenu umrli, odselili ili nisu spremni da govore, a jedini su koji imaju saznanje o mikrolokacijama”, rekao je Mašović.

On je istakao da broj do sada ekshumiranih mora da bude umanjen jer će se tek reasocijacijom i uklapanjem dijelova skeleta ustanoviti da je riječ o jednoj žrtvi koja se do sada vodi kao nekoliko.

Mašović je istakao da još ne postoji tačan podatak za koliko se nestalih traga, što je i jedan od razloga formiranja Instituta.

“To je zato što je svako u BiH imao svoje evidencije. Taj broj je okvirno između 28 000 i 30 000 nestalih tokom rata, a niko ne zna precizan broj. Jedan od razloga formiranja Instituta je formiranje centralne evidencije gdje će biti zvaničan podatak koji će biti vjerodostojan”, dodao je Mašović.

On je istakao da je Institut ove godine ekshumirao oko 1 000 žrtava, što je na nivou sveukupnog prosjeka proteklog perioda od 12 godina od kada se vrše ekshumacije.

“Imamo i broj od 1 000 identifikovanih žrtava, što je značajno iznad broja koji su zajedno dostizale entitetske komisije”, naveo je Mašović.

Prema njegovim riječima, cilj osnivanja Instituta je da se žrtve prestanu prebrojavati po etničkoj pripadnosti, jer je u prošlosti, dok su ekshumacije radile entitetske komisije, “prebrojavanje žrtava dovelo do čitavog niza manipulacija”.

“To što etnička pripadnost žrtava neće biti u fokusu interesovanja Instituta ne znači da žrtve nemaju etničku pripadnost. Imali su je do sada, a imaće je i u buduće. Onaj kome bude zanimljivo uvijek će moći da dobije podatak koliko je među nestalim Bošnjaka, Srba i Hrvata”, rekao je Mašović.

Govoreći o odnosu Instituta prema Operativnom timu za traženje nestalih Republike Srpske, on je naglasio da taj tim u skladu sa Zakonom o nestalim BiH ima obavezu da ustupa informacije Institutu.

“Razumjeli smo ulogu i položaj tog tima kao jednu od institucija koje su formirane da bi nam pružale tu vrestu informacija. Na desetine je takvih institucija u BiH, od  najnižih u lancu policijskih stanica, preko MUP-ova, Sipe, OBA, do udruženja koje se bave potragom za nestalim, odnosno nevladinim organizacijama”, rekao je Mašović.

On smatra da bi potpisivanje protokola, odnosno, sporazuma sa Operativnim timom RS za traženje nestalih značilo da bi Institut sa svakom od tih institucija morao potpisati takvu  vrstu sporazuma.

Mašović je rekao da je, uprkos tome što nije potpisan sporazum o saradnji, Institut ponudio Operativnom timu RS i širi obim saradnje nego što je zatražen.

“Tražili su uvid isključivo u one ekshumacije i identifikacije na osnovu informacija koje su  pružili Institutu. Odgovorili smo da se ne treba ograničiti samo na te ekshumacije i identifikacije nego da im nudimo da prisustvuju gdje god imaju interes”, rekao je Mašović.

On je dodao da je Institut otvorio mogućnost za najširu moguću saradnju ukoliko će ona ići u pravcu koji je u interesu onima koji tragaju za svojim nestalim.

“Jednu jedinu mikrolokaciju koju smo dobili od Operativnog tima RS, Institut je u promptnom roku završio. Organizovali smo ekshumaciju helikopterima, jer je riječ o miniranom i nedostupnom terenu i izvukli posmrtne ostatke najmanje četiri pripadnika srpske vojske koji su nastradali na tom području 1995. godine”, rekao je Mašović.

On je zahvalio Operativnom timu RS za tu informaciju, navodeći da će na svaku buduću Institut odgovoriti.

Mašović je izrazio nezadovoljstvo što je Operativni tim RS prije dva dana “na naki način zaobišao Institut ustupajući informacije Tužilaštvu BiH”.

On smatra da je formiranje Operativnog tima neka vrsta nekorektnog postupka prema Institutu “jer su ljudi koji su do juče bili angažovani u Institutu počeli da rade za taj tim”.

(Avaz/Srna)