Ramazanski ders

Negativne posljedice koje proizilaze iz ostavljanja da'we, naređivanja na dobro i odvraćanja od zla dijele se na dvije vrste: dunjalučke (na ovom svijetu) i ahiretske (na onom svijetu).  

Dunjalučke posljedice: nestanak lične i društvene sigurnosti, širenje nereda, nestanak bereketa u imovini, zasluga Allahove kazne, zasluga Allahovog prokletstva.

Nestanak lične i društvene sigurnosti  

Pozivanje u Allahovu vjeru je poziv u vjerovanje u Allaha, dželle šanuhu, i u Sudnji dan. Ako se prestane sa tim pozivom, onda ljudi neće vjerovati, a čovjek koji ne vjeruje u Sudnji dan, te u nagradu i kaznu, takav čovjek nema granica i on biva poput životinje koja ide samo da podmiri svoje strasti i potrebe. Ako pojedinac ili društvo nemaju vjere koja će im određivati granice, onda će u takvom društvu vladati anarhija i neće biti nikakve sigurnosti. Isto tako čovjek koji nema vjere je duševno labilan i ima problema da se pomiri sa sudbinom. 

Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ‘‘Onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti. A onaj ko okrene glavu od knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepa oživjeti.“ (Taha, 123/124)  

Širenje nereda (fesada)  

Ako se ostavi zlo na miru i ne bude se upozoravalo na njega i ne bude se uklanjalo sa mudrošću, te ako se ne bude naređivalo na dobro, onda će se raširiti nered u društvu. Tada će neminovno doći do cijepanja društva na mnoge strane koje će se suprotstavljati jedne drugoj.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Primjer onoga koji čuva Allahove granice je kao primjer ljudi koji su na brodu, jedna grupa je iznad, a druga ispod. Oni koji su bili dolje kada bi im voda bila potrebna morali su ići gore po vodu. Pa rekoše, de da probijemo ovdje rupu kako ne bismo uznemiravali ove iznad nas!  Ako bismo ih pustili da urade ono što su naumili svi bi potonuli, a ako bismo ih spriječili, spasili bismo sve. (Buharija, 2493)

Ibn Hadžer u komentaru ovoga hadisa kaže: ”Spašeni bi bili svi, a isto tako onaj koji sprovodi propise spašava i sebe i onoga nad kime je sproveo propis. U suprotnom, propast će grješnik i onaj koji šutnjom odobrava taj grijeh.“ (Feth, 5/296)

Nestanak bereketa u imovini  

Bereketa neće biti ako se rašire grijesi i loša djela. Ako je grijeh skriven, onda šteti samo počiniocu, ali ako se čini javno, a niko na njega ne upozorava, onda šteti svima.

Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove (berekete) i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili. A zar su stanovnici sela i gradova sigurni da ih Naša kazna neće snaći noću dok budu spavali? Ili, zar su stanovnici sela i gradova sigurni da ih Naša kazna neće snaći danju dok se budu zabavljali? Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji.“ (Al-A'raf, 96-99)  

Zasluga Allahove kazne  

Belaji koji se dešavaju na ovom svijetu su posljedica grijeha, isto tako ahiretska kazna je posljedica grijeha. Pa ako se ostavi da'wa, onda će se raširiti grijesi, što povlači za sobom zaslugu Allahove kazne.

Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.“ (Aš-Šura, 30)

Isto tako Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ‘‘I izbjegavajte ono što će dovesti do smutnje koja neće pogoditi samo one među vama koji su krivi, i znajte da Allah strašno kažnjava.“ (Al-Anfal, 25)

Možemo zamisliti koliko je smutnji danas prisutno zbog toga što se ostavilo naređivanje na dobro i odvraćanje od zla, te da'wa općenito.

Zasluga Allahovog prokletstva  

Allahovo prokletstvo je udaljavanje od Allahove milosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Prvi nedostatak koji se pojavio među Izraelćanima jeste kada bi čovjek vidio drugog čovjeka da griješi, rekao bi mu: ‘Boj se Allaha i ostavi to što radiš jer je to haram’, pa kada bi ga sutra sreo ne bi mu to smetalo da sjedi, jede i pije sa njim. Pa kada su počeli tako da rade, Allah im je spojio srca (grješnika i onih koji su prešutjeli te grijehe).

Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, citirao ajet koji u prevodu značenja glasi: “Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali – zato što su se bunili i uvijek granice zla prelazili. Jedni druge nisu odvraćali od grješnih postupaka koje su radili. Ružno li je zaista to kako su postupali! Ti vidiš mnoge od njih kako s mnogobošcima prijateljuju. Ružno je zaista ono što sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vječno ostanu. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono što se njemu objavljuje, oni s njima ne bi prijateljevali, ali mnogi su od njih nevjernici.” (El-Maide, 78-81)

Zatim Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: Allaha mi! Ili ćete naređivati na dobro i odvraćati od zla, i sprečavati nasilnike ili će vam Allah spojiti srca (sa nasilnicima) te vas prokleti kao što je i njih (židove) prokleo. (Ebu Davud, 4336)

Vidimo iz hadisa da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prijeti svome ummetu da će ih stići Allahovo prokletstvo ako ostave naređivanje na dobro i odvraćanje od zla.

Što se tiče ahiretskih posljedica, one su jasne, to je ahiretska kazna, i već smo ih spomenuli kada smo govorili o zasluzi Allahove kazne. Ahiretska kazna je posljedica grijeha, a grijesi su posljedica ostavljanja da'we.

Iz svega navedenog vidimo koje su to sve negativne posljedice ostavljanja da'we, kako na dunjaluku tako i na ahiretu.

Molimo Allaha, dželle šanuhu, da nas učini od onih koji neće prestati da pozivaju u Njegovu vjeru. Amin!  

(minber.ba)