svabo
Ovog ljeta desilo se nekoliko važnih događaja koji mogu doprinijeti pravdi i trajnom pomirenju na Balkanu. Najdramatičniji događaj bilo je hapšenje Radovana Karadžića, na koje se predugo čekalo. Njegovim prebacivanjem i početkom sudskog procesa u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, jedan od glavnih lidera odgovornih za zločine počinjene u vrijeme rata od 1992. do 1995, uključujući i genocid u Srebrenici, odgovaraće za svoja djela.
Bilo je i drugih pozitivnih koraka koji nisu privukli toliko pažnje kao hapšenje Karadžića, ali i oni bi na sličan način mogli doprinijeti pravdi i pomirenju u BiH.
Nešto manje od dvije sedmice nakon hapšenja Karadžića, 29. jula, prvostepeno vijeće Suda BiH osudilo je sedam osoba optuženih za genocid i učestvovanje u ubistvu više od hiljadu muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti u skladištu zemljoradničke zadruge Kravice blizu Srebrenice. Ovom istorijskom presudom Sud BiH je, prvi put, izrekao presudu za počinjeni genocid u BiH. Posebno odjeljenje za ratne zločine pod vođstvom vršioca dužnosti glavnog tužioca, Milorada Barašina, treba da bude ponosno na ovaj ishod, ali i na svoje druge rezultate.
Bilo je još dobrih vijesti. Tužilaštvo BiH sačinilo je demografsku analizu ratnih zločina počinjenih u ratnom periodu 1992-1995. godine. Ovu analizu će koristiti Posebno odjeljenje za ratne zločine kako bi utvrdilo prioritetne predmete u pogledu istraga i suđenja, što će obezbijediti da se sredstva usmjere na najteže ratne zločine počinjene protiv Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih drugih građana BiH. Svaka žrtva ima pravo na pravdu, ali činjenica je da nigdje u svijetu ne postoji pravni sistem koji bi mogao obraditi količinu posla koji se trenutno nalazi pred sudovima BiH. Stoga je potrebno utvrditi prioritete među velikim brojem predmeta. To će biti težak i emotivno osjetljiv posao, ali njega je neophodno završiti da bi se pokrenuli krivični procesi. Demografska analiza će dati konkretnu osnovu za depolitizovanu, objektivnu strategiju za odabir predmeta, te, uz to, može poslužiti i kao primjer drugim regijama u svijetu koje žele uspostaviti sistem odgovornosti za počinjene zločine.
Iako događaji koje sam naveo predstavljaju značajan napredak, ipak ima još dosta da se uradi. Vlada BiH mora usvojiti i sprovesti efikasnu strategiju za rad na predmetima ratnog zločina, što je i Savjet za sprovođenje mira odredio kao uslov koji mora biti ispunjen prije zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Politički lideri moraju tužiocima dati podršku da ojačaju regionalnu saradnju kako bi osobe optužene za ratne zločine, a koje se nalaze u susjednim državama, bile procesuirane u tim državama. Vlada, takođe, mora izgraditi zatvor s maksimalnim stepenom bezbjednosti u kojem bi bili zatvoreni ozloglašeni osuđenici za ratni zločin i mora preduzeti korake kako bi bila spriječena nova bjekstva kao što je bilo bjekstvo Radovana Stankovića, koji je nažalost još na slobodi.
Moja vlada je krajnje odlučna da pomogne naporima BiH pri krivičnom gonjenju onih koji su optuženi za ratni zločin, otkrivanju i obilježavanju zločina iz prošlosti i promovisanju pomirenja u cijeloj zemlji. Zato Sjedinjene Američke Države finansiraju međunarodne sudije i tužioce koji rade u Sudu i Tužilaštvu BiH i obezbjeđuju obuku i drugu vrstu podrške pravosudnim dužnosnicima u cijeloj BiH. Zbog toga SAD, takođe, podržavaju organizacije kao što su Istraživačko-dokumentacioni centar i Međunarodna komisija za nestale osobe koje rade na objektivnom dokumentovanju događaja iz prošlosti. Lideri BiH imaju obavezu da se iskreno suoče sa zločinima počinjenim tokom rata i s njihovim posljedicama.
Politiziranje pitanja ratnog zločina, rada Tužilaštva BiH i drugih pravosudnih institucija ili iskorištavanje žrtava ratnih zločina je nesavjesno i kratkovidno ponašanje. Građani BiH žele, zaslužuju i poštuju istinu; a to je upravo ono za šta se ove institucije i njihovo predano osoblje zalažu. Lokalni i međunarodni uposlenici u Tužilaštvu BiH su predani i požrtvovani profesionalci koji vjeruju u pravdu i vladavinu zakona. Na njima je težak teret i ogromna odgovornost da zadovolje pravdu u zemlji s užasnim ratnim posljedicama. Moja zemlja nudi pomoć. Lideri BiH moraju učiniti isto.
Autor: Clint Williamson,
(ambasador SAD za pitanja ratnih zločina)
Add comment