Kozarac.ba

Dzuma…

 

“O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

 

Tri su osnovna uvjeta koja treba da ispuni onaj koji naređuje na dobro i odvraća od zla. Šejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, kaže: ”On mora da posjeduje tri stvari: znanje, blagost i strpljenje. Znanje prije samog naređivanja i odvraćanja, blagost u toku, a strpljenje nakon svega.”

 

Jedna od najvažnijih osobina ovog ummeta je naređivanje na dobro i odvraćanje od zla, što također potvrđuje i Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja: ”Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio, naređujete na dobro, a od zla odvraćate, i u Allaha vjerujete… „ (Ali Imran, 110)

 

Naređivanjem na dobro i odvraćanjem od zla, čovjek ima koristi kako na ovom tako i na budućem svijetu. To će mu biti štit na dunjaluku i na ahiretu.

 

Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”I upitaj ih o gradu koji se nalazio pored mora kad su propise o suboti kršili: kada su im ribe, na oči njihove, dolazile dok su subotu svetkovali, a kad nisu svetkovali, one im nisu dolazile. Eto, tako smo ih u iskušenje dovodili zato što su stalno griješili. A kad neki od njih rekoše: ‘Zašto opominjete narod kojeg će Allah uništiti ili ga teškim mukama namučiti?’ – oni odgovoriše: ‘Da bismo se pred Gospodarom vašim opravdali i da bi se oni grijeha klonili.’ I kada zaboraviše ono čime su bili opominjani, Mi izbavismo one koji su od nevaljalih djela odvraćali, a teškom kaznom kaznismo grješnike, zato što su stalno u grijehu bili.” (Al-A'raf, 163-165)

Iz ovih ajeta vidi se da su se oni podijelili u tri skupine. Prva skupina su oni koji su odvraćali od zla, nadajući se da će tako popraviti stanje grješnika, njih je Allah, dželle šanuhu, spasio. Drugi su bili oni koji nisu činili grijehe, ali nisu od njih ni odvraćali.

 

Allah, dželle šanuhu, ne spominje šta se sa njima desilo, kao da ne zaslužuju spomen. Treći su oni koji su činili grijehe i širili smutnju, njih je Allah, dželle šanuhu, kaznio. Naređivanje na dobro i odvraćanje od zla je jedan od glavnih dijelova da'we, s tim što se da'wa čini i ako se ne ostavlja dobro i ne radi zlo.

 

 

 

Uvjeti koje treba ispuniti onaj koji naređuje na dobro i odvraća od zla

Tri su osnovna uvjeta koje treba da ispuni onaj koji naređuje na dobro i odvraća od zla. Šejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, kaže: ”On mora da posjeduje tri stvari: znanje, blagost i strpljenje. Znanje prije samog naređivanja i odvraćanja, blagost u toku, a strpljenje nakon svega.” (Medžmuatul-Fetawa, 28/137)

Sigurno smo svi mi bili svjedoci katastrofalnih posljedica po da'wu zbog pojedinaca koji su sebi dali za pravo da pozivaju u Allahovu vjeru a da pri tome nisu ispunjavali neke ili nijedan od ovih uvjeta.

Historijat naređivanja na dobro i odvraćanja od zla

Prvi koji je naređivao na dobro i odvraćao od zla bio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Čitav njegov život sastojao se od da’we, džihada, odgajanja te naređivanja na dobro i odvraćanja od zla. Primjer za ovo je skoro svaki hadis, mi ćemo navesti samo jedan. Prenosi Džabir ibn Jezid od svog oca da je klanjao za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada su završili namaz primijetili su da dvojica ljudi nisu klanjala. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih pozva da priđu, pa ih upita zbog čega nisu klanjali sa njima. Oni rekoše da su već klanjali na putu. Na to im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ”Nemojte više tako postupati, ako neko od vas klanja na putu, pa zatekne imama da klanja neka klanja sa njim, s tim da će to njemu biti nafila.” (Ebu Davud, 488)

Poznati su i mnogi primjeri ashaba koji su naređivali na dobro i odvraćali od zla. Najpoznatiji primjer za to je primjer Ebu Bekra kada je poveo rat protiv otpadnika od vjere nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

 

Stepeni uklanjanja zla

Postoji sedam stepena uklanjanja zla. Dobro treba paziti na te stepene i ne prelaziti na žešći stepen ako se blažim može ukloniti zlo. Stepeni uklanjanja zla su:

1. poučavanje počinioca da je određena stvar zlo,

2. opomena i podsjećanje na Allahovu, dželle šanuhu, kaznu,

3. povišenje glasa,

4. uklanjanje rukom,

5. prijetnja nečim (kako bi se počinilac uplašio),

6. udarac bez oružja,

7. upotreba oružja.

Poučavanje zločinitelja da je to što čini zlo

U osnovi, ljudi ne čine zlo, odnosno čine zlo samo ako ne znaju da je nešto zlo ili ako im je iman slab. Prvi će se na lijep način poučiti da je to zlo, a drugi će se posavjetovati i podsjetiti da je to djelo zlo. Najbolji primjer za ovaj prvi stepen je hadis koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhum, o čovjeku (iz pustinje) koji je izvršio malu nuždu u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, mesdžidu. Kada su to vidjeli ashabi, skočili da ga spriječe u tome, ali ih je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaustavio, te im rekao: ”Pustite ga, a to isperite vodom, poslati ste da olakšavate, a ne da otežavate.” Zatim ga pozva sebi pa mu reče: ”Mesdžidi ne služe za ovakve stvari, nego za spominjanje Allaha, dželle šanuhu, učenje Kur'ana, te obavljanje namaza. (Buharija, 220, Muslim, 284)

Iz hadisa možemo izvući mnoge poučne poruke:

Da se na lijep način pouče oni koji ne znaju.

One koji na grub način ispravljaju druge treba poučiti sunnetu i objasniti im kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reagovao na lijep način.

Da je osnova u da'wi da se ljudima olakša i da se obraduju, a ne da im se oteža i da se zastraše.

Opomena i podsjećanje na Allahovu, dželle šanhu, kaznu

Na ovaj stepen će se preći tek onda kada se počinilac upozna da je određeno djelo zlo, pa ako ustraje u činjenju istog, onda će se podsjetiti na Allahovu, dželle šanhu, kaznu i na opasnost tog djelovanja. Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”i nastavi savjetovati, savjet će vjernicima, doista, koristiti.” (Az-Zarijat, 55)

Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Nije od nas onaj koji na nas podigne oružje.”

Povišenje glasa

Ovo se primjenjuje samo na grješnike koji ustrajavaju u činjenju zla, u slučaju da prve dvije metode kod njih ne budu davale rezultata. Primjera za ovu metodu možemo naći u Kur'anu i u sunnetu. Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”I Luta – kad reče narodu svome: ‘Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio!?”’ (Al-A'raf, 80)

Da nije bilo u pitanju Allahovo, dželle šanuhu, prokletstvo, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio bi joj da to nije dozvoljeno, ali zbog ovakve situacije odgovor je bio malo žešći.Prilikom ove metode treba obavezno izbjegavati ružne riječi, i ne pretjerivati nego se zaustaviti kada se postigne cilj. Isto tako ne smije se govoriti da Allah, dželle šanuhu, neće oprostiti taj grijeh, jer je Allah, dželle šanuhu, Milostivi i Onaj Koji prašta.

Uklanjanje rukom

Osnova u ovome je hadis koji prenosi Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhum, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko vidi neko zlo, neka ga ukloni rukom, a ako ne može, onda govorom, a ako ne može, onda neka to prezre srcem, a to je najslabiji vid imana.” (Muslim, 2621)

Upitan je imam Ahmed, Allah mu se smilovao, da li je naređivanje na dobro i odvraćanje od zla obaveza svakog muslimana ako se boji za sebe? On je odgovorio: ”To mu je obaveza sve dok se ne uplaši za sebe, ako se to dogodi onda mu nije obaveza i ne treba to da radi.” (Naređivanje na dobro od Hallala, str. 67)

Sunnet svih poslanika bio je uklanjanje zla rukom, Allah, dželle šanuhu, nam navodi primjer Ibrahima, alejhis-selam, pa u prijevodu značenja kaže: ”I porazbija ih on u komade, osim onoga najvećeg, da bi se njemu obratili.” (Al-Anbija, 58)

Svima nam je dobro poznat događaj kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom oslobađanja Mekke porazbijao sve kipove. Opet napominjemo da se ovo radi kada prethodne metode ne urode plodom.

Prijetnja nečim (kako bi se uplašio)

U osnovi ovo se vraća na vlast koja ima snagu da prijeti raznim kaznama, od zatvora do novčanih kazni, kako bi zaštitili običan svijet od zulumćara. Primjer za ovo je primjer Ibrahima, alehis-selam, kada je rekao: ”Tako mi Allaha, ja ću, čim se udaljite, vaše kumire udesiti.”

Isto tako svima nam je poznat primjer kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom osvajanja Mekke za određene mušrike rekao da će ih ubiti pa makar se sakrili ispod pokrivača Kabe.

Udarac bez oružja

To je sprovođenje šerijatskih kazni poput bičevanja i sl. Ovo sprovodi samo vlast i nikako običan svijet. Dok je npr. udaranje (samo koliko da ga zaboli) djece radi ostavljanja namaza dozvoljeno pojedincima.

Upotreba oružja

Dokazi za ovaj način uklanjanja zla su mnogobrojni, Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ”Kazna za one koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju. To im je poniženje na ovom svijetu, a na onom svijetu čeka ih patnja velika.” (El-Maide, 33)

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Ko se odmetne od islama, ubijte ga.”

Poznat nam je primjer Ebu Bekra, radijalllahu anhum, kada je poveo rat protiv onih koji nisu htjeli da daju zekat poslije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Oružje prilikom uklanjanja zla smije samo da upotrijebi vlast, kako ne bi došlo do fesada na Zemlji.

Svaki onaj koji želi da ukloni zlo mora dobro da prouči ove stepene i da zna koji smije upotrijebiti, a koji ne. Moramo voditi računa da postepeno uklanjamo zlo i da ne idemo na žešće metode ako blažim možemo postići cilj. Isto tako treba napomenuti da je nekada bolje prešutjeti neke stvari, jer kada bismo pokušali da ih promijenimo, samo bismo izazvali veće zlo.

Molimo Allaha, dželle šanuhu, da nas učini od onih koji će iskreno i sa mudrošću pozivati u Njegovu vjeru. Amin!

 

Minber.ba

(Al-Anbija, 57)

Prenosi se od Esme bint Ebu Bekr, radijallahu anhum, da je neka žena došla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te ga upitala da li svojoj kćerki, koja ima ospice i kosa joj opada, smije uplesti tuđu kosu? On joj na to odgovori: ”Allah je prokleo onoga koji upliće i onoga kome se upliće kosa.” (Buharija 5941)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsjeća na opasnost i posljedice ovoga djela. Nekada nije dovoljno da čovjek zna da je određena stvar zla, kako je ne bi uradio, jer kao što znamo iman kod čovjeka raste i opada. Zato je nužno takvog podsjetiti da postoji Onaj Koji kažnjava za zla djela, ali isto tako više voli da oprosti pokajnicima.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.