Kozarac.ba

Dzuma…

“O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

Tako mi vremena, čovjek je, doista, na gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. (El-Asr,1.-3.)

 

Lijep savjet nam je uvijek dobrodošao, pogotovo savjet kojim nas neko podstiče na bogobojaznost i ustrajnost na Istini, savjet koji će učvrstiti naše korake i otvoriti vidike pred nama kako bismo prepoznali naše pogreške i lakše kročili kroz život. Divni li su savjeti koje su nam ostavili dobri i bogobojazni prethodnici!

Uzvišeni Allah kaže: Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, oporučili da se Allaha bojite.

Uzvišeni je, također, kazao: I Ibrahim to ostavi u amanet (oporuku) sinovima svojim, a i Jakub: “Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto ne umirite drukčije osim kao muslimani!’’

Vasijjetom, dakle, upotpunjavamo Allahov nasihat, nasihat Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nasihat muslimana, kao i njihovu međusobnu preporuku istine.

U Muslimovom Sahihu kao i u drugim hadiskim djelima, navodi se hadis Temima ed- Darija u kojem se kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Din (vjera) je nasihat (dobronamjeran savjet i lijep odnos).”

Prisutni su rekli: “Kome, o Allahov Poslaniče?”

On im je odgovorio: “Allahu, Njegovom Poslaniku, predvodnicima muslimana i svim muslimanima općenito.”

Zbog ovih riječi mnogi prethodnici, neka je Allah s njima zadovoljan, sebi su uzeli za obavezu da se međusobno savjetuju, povinujući se riječima Uzvišenog Allaha: Vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, naređuju dobro, a od zla odvraćaju…

U ovoj hudbi nastojat ćemo da predočimo neke od poučnih savjeta i oporuka naših dobrih prethodnika kako bismo ih i sami slijedili u tome.

Velikan islama Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, rekao je: “Što se tiče vasijjeta, ne znam za bolji i korisniji vasijjet od Allahovog i vasijjeta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za sve one koji ga shvate i slijede.

Uzvišeni kaže: Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, oporučili da se Allaha bojite.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao je Muaza, kada ga je poslao u Jemen, i kazao mu: “O Muaze, boj se Allaha ma gdje bio. Nakon lošeg uradi dobro djelo, obrisat će ga, a prema ljudima se lijepo ophodi.’’

Muaz, r.a., bio je kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na posebnome mjestu. Jednom prilikom mu je kazao: “O Muaze, tako mi Allaha, ja te volim.’’

Nekada ga je znao staviti iza sebe da s njim jaše. Ibn Mes’ud, r.a., imao je običaj reći: “Muaz je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik i nije druge smatrao Allahu ravnim’’, poredeći ga s Ibrahimom, alejhis-selam.

Oporuka bogobojaznosti je, dakle, najkorisniji i najpotpuniji vasijjet jer u sebi sadrži srž vjere, a bogobojaznost je i od osnova za pobožnost jer je Allah u Svojoj Knjizi time pohvalno opisao Svoje robove – vjernike.” (“El-Vasijjetu-ssugra”)

Ebu Bekrova, r.a., oporuka

Jednom prilikom, kada se obraćao ljudima, Ebu Bekr es-Siddik, Allah s njime bio zadovoljan, kazao je:

 “Allah, zasigurno, neće primiti nijedno djelo kojim se ne želi Njegovo lice. Zato svojim djelima težite Allahu. Znajte da je vaša prava pokornost Allahu samo ono u čemu ste bili iskreni prema Njemu, da je to vaš udio kojim uspjeh postižete, da je to dug koji ste isplatili i izvršili, predujam koji ste dali u danima prolaznosti za dane koji dolaze i koji su trajni, za trenutke u kojima ćete biti u bijedi i oskudici.

Promislite, o Allahovi robovi, o onima između vas koji su otišli sa dunjaluka! Gdje su bili jučer?! A gdje su sada?!

Gdje su moćnici i silnici, oni koji su spominjani po nadmenosti, dominaciji i nadmoći u burnim vremenima?

Sâmo vrijeme im je donijelo poniženje. Njihova tijela odavno su istruhla. Iza njih su ostala samo loša sjećanja i ružan govor o njima. I nema sumnje da lošima pripada išta drugo osim onoga što je loše…” (El-Bidaje ve-n-nihaje)

Kazao je i ovo: “Zar ne znate da vi zanoćite i osvanete radi poznatog cilja. Stoga, onaj ko bude mogao da okonča svoj život u nekom Allahu dragom poslu, neka to i učini.

Ali, to nećete  uspjeti izuzev voljom Uzvišenoga Allaha. Neki narodi su okončali u onome što nije dobro za njih, a vama je Allah zabranio da budete poput njih. Nemojte biti kao oni koji su Allaha zaboravili, pa je On učinio da i sami sebe zaborave. (Sura El-Hašr, 19.)

Rekao je i ovo: “Nema nikakvog dobra u riječima kojima se ne želi Allahovo lice, niti ima dobra u imetku koji se ne koristi na Allahovom putu, niti ima dobra u onome koga je njegova umišljenost neznalicom učinila, niti u onome koji se na Allahovom putu boji nečijeg prijekora.” (Ibn Kesir ga spominje u svome Tefsiru i kaže da mu je lanac prenosilaca dobar.)

Es-Siddik, r.a., savjetuje i ukazuje na potrebu da se u duše usađuje iskrenost, na čiste međuljudske odnose, da ispravno usmjeravamo naše želje i žudnje. To je tako jer su ovi dani puka prolaznost, i onaj ko o tome razmišlja, shvatit će pravu bit dunjaluka.

Zato, nikako ne dopusti da tvoja završnica na ovome svijetu bude protiv tebe i nastoj da sva tvoja stremljenja budu usmjerena za Dan kada ćeš susresti svoga Gospodara.

Omerova, r.a., oporuka

Jednoga dana Omer ibn el-Hattab rekao je:

 “O ljudi, bojte se Allaha u javnosti i tajnosti, naređujte dobro, a od onoga što je  loše odvraćajte, i ne budite poput onih koji su na lađi putovali, kada je jedan od njih htio probušiti lađu, pa su ga ostali putnici spriječili u njegovoj nakani. On im je kazao: ’Ovo je moj dio lađe, ja njime raspolažem i imam pravo da s njime činim što god hoću.’ Spriječili su ga i svi su se spasili, a da su ga pustili da radi šta hoće, svi bi stradali. Ovo vam navodim kao primjer, Allah se smilovao i meni i vama.” (Ibn Abdu-Rabbih, El-Akdu-l-ferid, 2/362.)

El-Faruk nam ovdje savjetuje da budemo pronicljivi i da izgrađujemonašu ličnost, a da se čuvamo dvoličnosti i munafikluka.

Mu’min (vjernik) isto postupa u tajnosti kao i u javnosti. Štaviše, njegova tajnost bolja je od onoga što javno čini.

Omer r.a., također, pojašnjava da briga o drugima, njihovo usmjeravanje, pozivanje na dobro i poučavanje onome što je korisno, spadaju među prve obaveze svakoga muslimana.

Zato nikako ne dopusti da lađu probuše oni koji s tobom putuju na njoj, a da ih ti u tome ne spriječiš.

Uzvišeni Allah kaže: I bojte se fitne (smutnje) koja neće zadesiti samo one među vama koji su se ogriješili.

Alijina, r.a., oporuka

Nakon što je Ibn Muldžim udario Aliju, r.a., Alija je ušao u svoju kuću i osjetio je neku slabost i nesvjesticu, a kada ga je to prošlo, on je pozvao Hasana i Husejna, r.a., pa im kazao:

“Savjetujem vam da budete bogobojazni, da težite ahiretu, a da se dunjaluku ne prepuštate. Ni za čim na dunjaluku ne žalite, jer ćete ga napustiti. Činite samo ono što je dobro, zalimu (onaj ko nepravdu čini) budite protivnici, a onome kome je nepravda nanesena pomozite.”

Zatim je pozvao i svoga sina Muhammeda, pa mu rekao: “Zar nisi čuo ono čime sam savjetovao tvoju braću?”

“Naravno da jesam”, odgovori mu on. A Alija mu reče: “I tebi to isto savjetujem”, te dodade:

“O, sinovi moji, savjetujem vam da se Allaha bojite i u javnosti i kada ste sami, da istinu govorite i kada ste nečim zadovoljni i kada vas srdžba obuzme, da budete umjereni kada ste u izobilju i oskudici, da budete pravedni i prema prijatelju i prema neprijatelju, da radite i ulažete svoj trud i kada osjećate raspoloženost i revnost, ali i malaksalost, slabost i iznemoglost, Allahom budite zadovoljni i kada vas zlo i nedaća zadesi, a i kada ste u blagostanju.

O sinovi moji, znajte da zlo nakon kojeg Džennet dolazi nije nikakvo zlo, niti je užitak koji vodi ka Vatri ikakav užitak. Svako zadovoljstvo mimo Dženneta je ništavno,a svaki belaj naspram Vatre ne znači ništa.

O sinovi moji, ko shvati svoje slabosti, ne bavi se nedostacima drugih, a onaj ko je zadovoljan s onim što mu je Allah dao, taj ne žali za onim što mu nije bilo dostupno. Ko bude činio nasilje stradaće od nasilnika, ko bude drugome jamu kopao (spletku kovao), sam će u nju pasti, ko obeščasti svoga brata, i njegovo potomstvo će biti osramoćeno, ko zanemari svoje greške – bavi se i preuveličava tuđe, ko se divi svom mišljenju – zaluta, ko se ograniči na svoju pamet i mišljenje – često griješi, ko se uzdiže i oholi nad ljudima – biva ponižen, ko je često s onima koji su prezreni, i sam postane bijednikom, ko ide na loša i sumnjiva mjesta – bude osumnjičen kod drugih, ko se s učenjacima druži, biće dostojanstven, ko se mnogo šali, biće potcijenjen, ko mnogo govori, mnogo griješi, a njegov stid se umanji, a ko gubi stid, i njegova pobožnost slabi, a kod koga pobožnost slabi, njegovo srce se umrtvljuje, a čije srce bude mrtvo, ući će u Vatru.

O sinovi moji, odgoj je odlika velikih ljudi, a lijepo ponašanje je najbolji saputnik.

O sinovi, sigurnost ima deset dijelova, devet od njih je u sustezanju od govora, osim kod spominjanja i veličanja Allaha (zikra), a deseti je u izbjegavanju sijela neznalica.

O sinovi moji, nema veće časti od islama, niti bolje plemenitosti od bogobojaznosti, niti uspješnijeg zagovornika i posrednika od tevbe (pokajanja), niti ljepšeg odijela od opraštanja. (El- Mustatref)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.