Kozarac.ba

Most “Mehmed-paše Sokolovića” na listi svjetske baštine UNESCO-a

 

Generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura uručio je danas u Sarajevu predsjedavajućem Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću certifikat Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a o upisu Mosta “Mehmed-paše Sokolovića” u Višegradu na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Ceremonija uručivanja certifikata upriličena je na svečanom prijemu u zgradi Predsjedništva BiH koji su organizirali članovi Predsjedništva Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Prijemu su prisustvovale brojne domaće i međunarodne zvanice.

Generalni direktor UNESCO-a podsjetio je da je u junu prošle godine Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a prepoznao neupitnu izuzetnu univerzalnu vrijednost Mosta “Mehmed-paše Sokolovića”. Ovaj most, kako je istaknuo, predstavlja izuzetan primjer klasične otomanske arhitekture i značajano dostignuće u građevinarstvu.

– Njegova simbolična uloga je bila važna tokom povijesti, posebno u mnogim konfliktima tokom 20 stoljeća, a njegova vrijednost prevazilazi i državne i kulturne granice, ustvrdio je Matsuura.

Istaknuo je da simbolika ovog, ali i Starog mosta u Mostaru koji je također upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ima ključno značenje. Naime, njihove povijesti svjedoci su vjere UNESCO-a u ulogu kulture i kulturnog naslijeđa u jačanju pomirenja i izgradnju temelja za miran suživot među različitim zajednicama.

Matsuura je izrazio uvjerenje u spremnost UNESCO-a da nastavi saradnju s BiH da bi se sačuvalo njeno bogato naslijeđe i da bi se izgradilo, kako je naveo, “još više mostova dijaloga”. Također, izrazio je zadovoljstvo zbog podnošenja nominacionog fajla za upis na Listu svjetske baštine prirodnog i arhitektonskog kompleksa grada Jajca, koji će biti razmatran na 33. sjednici Komiteta 2009. godine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić zahvalio je UNESCO-u na podršci projektima koje BiH nastoji provesti u vezi s očuvanjem baštine, nauke, kulture i umjetnosti. Naglasio je da je Most u Višegradu spomenik historijskim vezama koje postoje na Balkanu između hrišćanskog i islamskog kulturnog svijeta te privrednih veza između Zapada i Istoka.

Uz podsjećanje da su umjetničke vrijednosti ovog mosta važna faza u historiji BiH, Evrope i čovječanstva, Silajdžić je dodao da se čuvanjem ovakvih vrijednosti prošlosti odaje poštivanje našoj sadašnjosti i grade mostovi razumijevanja i interkulturalnog dijaloga.

Silajdžić je kazao da danas, kada se slavi most u Višegradu kao nedvojbena svjetska baština, treba iskazati opredjeljenje i da se pronađu tijela Višegrađana koji su ubijeni tokom 1992. godine, te da počinitelji budu kažnjeni, a pamćenje na žrtve dostojanstveno osigurano.

– Pozivam vas da s osobitim poštovanjem u svijet univerzalnog pamćenja čovječanstva budu upisana i imena 3.000 Višegrađana, među njima 121 dijete, koji su na tom mostu ili njegovoj blizini bili mučeni i ubijani 1992. godine, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Načelnik Općine Višegrad Miladin Miličević također je zahvalio UNESCO-u na odluci da se Most u Višegradu uvrsti na Listu svjetske baštine, ali je izrazio žaljenje što ceremonija nije održana u Višegradu, kako je prvobitno planirano.

– Dugo ćemo žaliti zbog ove propuštene prilike, ali Višegrad i Most će čekati u nadi da ćete doći, naglasio je načelnik Miličević generalnom direktoru UNESCO-a.

Most “Mehmed-paše Sokolovića” u Višegradu upisan je 28. juna na Listu svjetske baštine UNESCO-a na sjednici Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a koja je održana na Novom Zelandu.

Ovom odlukom je Bosna i Hercegovina, nakon Starog mosta s područjem starog grada u Mostaru, dobila drugi spomenik na Listi svjetske baštine.

Most u Višegradu je nastao kao zajedničko djelo dva genija – velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića i glavnog arhitekte Carstva Mimara Sinana, porijekom iz Anadolije koji je služio pod tri sultana.

Radovi su trajali do 1577. godine, a kao rezultat nastao je veleljepni most koji leži na devet velikih kamenih stupova. Dio mosta preko rijeke čini 11 lučnih otvora, od kojih je krajnji na desnoj obali oslonjen na dva podzida.

(FENA)

Dodaj komentar

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.