svabo
Covjek je takav da stalno nekuda zuri, trci, bori se da stigne i tamo i onamo, da se odazove raznim pozivima, svecanostima, prigodama itd.
Kamo srece kada bi se i Allahu i Njegovom pozivu tako hitro odazivali. Razlog nasem slabom odzivu Allahu je sto cesto i ne znamo cemo sve Allah poziva, a kada bi cesce Kur”™an citali otkrili bi da je prepun poziva kojima se ljudi pozivaju na hajr da ga ucine ili se pozivaju da ono sto je lose ostave. Jedan od takvih poziva nalazimo u suri Ali-Imran u 131 ajetu gdje Allah Uzviseni poziva ljude govoreci:
””I pozurite oprostu od Gospodara vasega, i Dzennetu sirokom kao nebesa i Zemlja, pripremljenim za bogoboÂjazne. “ Allah nas ne poziva bilo cemu, Allah nas poziva ka Dzennetu, ali prije toga trazi od nas jedno, a to je pokajanje, trazenje oprosta, jer onaj kome Allah oprosti on je spasen i on ce vidjeti Dzennet, a Dzenneta nema bez Allahova oprosta.
Allah opisujuci Dzennet kaze da je sirok kao nebesa i Zemlja, a sta je tek sa duzinom.
Neki kazu: Njegova je sirina kao i duzina, buduci da se nalazi pod kupolom ispod Arsa (PrijesÂtolja), sto pretpostavlja da je okruglog oblika s jednaÂkom duzinom i sirinom.
Na to upucuju i rijeci koje stoje u slijedecem sahih hadisu gdje Resulullah s.a.v.s., kaze:
“Kada budete od Allaha molili Dzennet, trazite Firdevs, jer to je najÂvisi i srednji dio Dzenneta, odakle izviru rijeke i ciji je krov Ars-Prijesto Svemilosnog!”
U svom Musnedu Ahmed navodi predanje: “da je Heraklije napisao pismo Vjerovjesniku, sallallaÂhu alejhi ve sellem: Ti me pozivas u Dzennet, prosÂtran kao nebesa i Zemlja, pa gdje se onda nalazi VatÂra?!” – pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odÂgovorio: “Subhanallah, gdje je noc kada dodje dan?”
Bezzar navodi od Ebu-Hurejre, koji kaze: Neki je covjek dosao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: Sta mislis o rijecima Allaha Uzvisenog:
“Dzennetu, sirokom kao nebesa i Zemlja’ a gdje je Vatra? ” On je kazao: “Zar ne vidis da noc kada nastupi, prekrije sve? Gdje je tada dan?” Rekao je: “Tamo gdje Allah to hoce!” On mu je kazao: “Tako je i s Vatrom. Ona je tamo gdje Allah hoce da bude!”
To znaci ako ne vidimo noc kada nastupi dan, ne znaci da ona nije na nekom mjestu, pa ako i ne znamo gdje, tako je i Vatra tamo gdje to Allah zeli.
Nakon toga, Allah Uzviseni navodi opis stanovniÂka Dzenneta, pa kaze:
“Za one koji, i kada su u obilju i kada su u oskudici, udjeljuju…”, tj. kada su u teskocama ili raskosi, raspolozeni ili neraspolozeni, zdravi ili bolesni, te u bilo kojim druÂgim uvjetima, kao sto Allah kaze:
“oni koji dijele imovinu svoju, danju i nocu, tajno i javno…” (2:274)
To znaci: da njih nista ne moze omesti da budu pokorni Allahu i da dijele za Njegovo zadovoljstvo.
“…koji srdzbu savladjuju i ljudima oprastaju”,
tj. ako oni padnu u srdzbu, oni je i savladaju, tj. prikriju i ne pokazuju, a usto prastaju onome ko im je zlo ucinio.
U nekim predanjima stoji da “Allah Uzviseni kaze:
Sine AdeÂmov, sjeti Me se kada se rasrdis, pa cu se i Ja tebe sjetiti kada se rasrdim, i necu te unistiti s onima koje unistavam!”
Ebu-Hurejre, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Nije silan onaj koji pobjedjuje druge, nego je silan onaj koji sobom vlada u srdzbi!”
(El-Buharija i Muslim.)
Imam Ahmed navodi predanje od Harise ibn Kuddame es-Sadija, koji spominje da je pitao AllahoÂvog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “AllaÂhov Poslanice, kazi mi rijec koja ce mi koristiti, a da je kratka, pa da je zapamtim!” “Ne ljuti se!”, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. To mu je ponovio vise puta, stalno govoreci: “Ne ljuti se!”
Imam Ahmed navodi predanje od Atijje ibn Sa'da es-Sa´dija, da je rekao: – Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Srdzba je od sejtana; a sejtan je stvoren od vatre, a vatra se gasi vodom! Stoga, kada se neko od vas naljuti, neka se abdesti!” Ovako predanje navodi Ebu-Davud.
Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-HurejÂrea, r.a., koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa rijecima Allaha Uzvisenog:
“i koji srdzbu savladjuju” rekao: “Ko savlada srdzbu, a moze je ostvariti, Allah ce mu napuniti prsa sigurnoscu i imanom!”
Ibn-Merdevejh prenosi od Ibn-Omera, r.a., kako kaze: – Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Allahov rob nece progutati gutljaj vrjedniji od gutljaja srdzbe koju savlada u teznji za Allahom!”
“…i koji ljudima prastaju”, tj. koji prastaju onima koji im nepravdu ucine, tako da kod njih ne ostane ista protiv bilo koga. To je najsaÂvrsenije stanje i zato Allah Uzviseni kaze:
“A Allah voli one koji dobro cine” buduci da je to jedan od stupnjeva dobÂrocinstva (ihsana).
U hadisu stoji: “Za troje se zaklinjem: da se imovina nece umanjiti od milostinje (sadake), da ce Allah robu koji oprosti samo povecati velicinu, i da ce Allah uzdici onoga koji radi Allaha bude skroman, tj ponizan!”
Ubejj ibn Ka'b prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,, rekao: “Kome je drago da ima ugled i cast, i da mu se poÂdigne stupanj, neka oprosti onome ko mu je nasilje ucinio, dade onome koji je njemu uskratio, i uspostavi vezu s onim koji ju je s njim prekinuo!”
Zatim dalje Allah nastavlja i kaze: “I za one, koji kada ucine sto lose, ili sebi naÂsilje ucine, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole!”
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,, rekao: – Ako covjek ucini grijeh, pa kaze: “Gospodaru moj, pocinio sam grijeh, pa oprosti mi!” Allah Uzviseni ce na to reci: “Moj rob je ucinio grijeh i zna da ima GospoÂdara Koji oprasta grijehe i za to kaznjava. Zato ja prastam Svom robu!”
Ako, zatim,ucini drugi grijeh, pa kaze: “Gospodaru moj, pocinio sam grijeh, pa oprosti mi!”, Allah Uzviseni ce reci: “Moj rob zna da ima Gospodara Koji oprasta grijeÂhe, ili kaznjava. Pa cu mu oprostiti!”
Ako, zaÂtim, ucini novi grijeh, pa kaze: “Gospodaru moj, ucinio sam grijeh, pa oprosti mi!”, Allah Uzviseni ce reci: “Moj rob zna da ima Gospodara Koji prasta grijehe, ili za njih kaznjava, pa oprostit cu mu!”
Ako, zatim, ponovo ucini grijeh, pa kaze: “Gospodaru moj, ucinio sam grijeh, pa oprosti mi!”, Allah Uzviseni ce reci: “Moj rob je znao da ima Gospodara koji prasta grijehe, ili kaznjava za njih! Svjedocim da sam oprostio Svom robu, pa neka radi sto hoce!”
Kod pokajanja utvrdjena je obaveza abdesta i klanjanja dva rekata namaza u skladu s predanjem koje navodi Ahmed ibn Hanbel od Alije, r.a., koji kaze: “Kada bih cuo neki hadis od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Allah bi mi dao koristi od njega Svojom voljom, a ako bi mi to od njega prenio neko drugi, trazio bih da se zakune, pa ako bi to ucinio, povjerovao bih mu. Ebu-Bekr, r.a., govorio mi je, a on je istinu govorio, da je cuo AllaÂhovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaze:
‘Nema covjeka koji ucini grijeh, pa se, zatim abdesti po propisu i klanja dva rekata, te zamoli AllaÂha za oprost, da mu On to ne oprosti!’ “
Na kraju Allah podsjeca ljude na jednu veoma bitnu cinjenicu, a to je :”A ko oprasta grijehe, ako ne Allah?!”.
Niko mimo Allaha ne moze oprastati nicije grijehe, zato ne tovarimo sebi tudje i ne preuzimajmo ih na sebe, jer dosta ce nam biti i ovo sto imamo pri sebi.
Jedno veoma bitno svojstvo iskrenog pokajanja jeste ne ustrajavati na grijehu kako Allah kaze : “…koji ne usÂtraju u onome sto su cinili znajuci to!”
Ovo se odnosi na one koji se pokaju i ne ustraju u grijehu, pa ako i ucine grijeh, pokaju se. Ebu-Bekr, je rekao: – Allahov Poslanik, s.a.v.s. je, rekao : “Onaj koji trazi oprost nece pretjerati, pa makar to ucinio sedamdeset puta u jednom danu!”
Oni koji budu imali navedena svojstva Allah za njih kaze : “To su oni kojima za nagradu pripada oprost od Gospodara njihova i basce ispod kojih rijeke teku, u kojim ce vjecno boraviti, a divna li je nagrada za one koji tako postupaju!”.
Doista Allah tako nagradjuje svoje poslusne robove, one koji zure Allahovom oprostu, koji zure ka Dzennetu, koji se savladavaju u srdzbi, koji oprastaju ljudima, koji se kaju za svoje grijehe, koji svjesno ne ustrajavaju na grijesima, njima pripada vjecni boravak u prelijepim dzennetskim perivojima,
molim Allaha da i nas ucini od njih.
Amin.
Add comment