Ajat namaz

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Prenosi Ibn Abbas r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Prenosi Ibn Abbas r.a., govoreci: “Bio sam sa Poslanikom s.a.v.s., kao njegov saputnik, pa mi je rekao: “Dijete, cuvaj Allaha pa ce i On tebe cuvati, cuvaj Allaha, naci ces ga spram sebe, znaj za Allaha u blagostanju pa ce i On za tebe znati kada budes u nevolji, kada trazis nesto trazi od Allaha, kada trazis pomoc trazi je od Allaha, jer kada bi se ljudi iskupili da ti pomognu u necemu sto ti Allah nije propisao, oni ti nece moci pomoci.
A kada bi se svi ljudi iskupili da ti naskode u necemu sto ti Allah nije propisao, oni ti nece moci nauditi, osusena su pera i smotane su stranice!”

U prethodnom hadisu Poslanik s.a.v.s. poucava svoga amidzica Abdullaha ibn Abbasa r.a., dok ga je ovaj pratio na jednom putovanju, rijecima: “Cuvaj Allaha, pa ce i On tebe cuvati!”

Kako moze covjek cuvati Allaha? Odgovor je vrlo jednostavan: Mi Allaha cuvamo time sto cuvamo Njegove propise, izvrsavajuci fardove i cuvajuci se harama.

Oni koji tako cine, cuvaju sebe, odnosno Allah dz.s. njih cuva.

Oni koji misle na Allaha dz.s., kada im je dobro, njima ce njihov Gospodar pomoci onda kada mu bude tesko.

Na vjernicima je da traze od Allaha pomoc, jer prava pomoc dolazi od Njega, te ljudi makar se iskupili u velikom broju i udruzili snage, ne mogu mu niti nauditi niti pomoci, ako je Allah dz.s. drugacije odredio, jer su se pera osusila, a i stranice su se smotale.

Zadnji dio hadisa se dotice jedne vrlo osjetljive teme, a to je “kader”, o cemu cemo uz Allahovu pomoc govoriti nekom drugom prilikom.

Poslanici su govorili, da nema razloga da se ne uzdaju u Allaha, koji ih je putevima Istine uputio.

Poslanici nagovjestavaju strpljivost na onome sto ce ih zadesavati, te se naredjuje da se na Allaha oslanjaju pravi vjernici:

“Zasto da se ne uzdamo u Allaha kad nas je On putevima kojima idemo uputio? Mi cemo doista strpljivo podnositi muke na koje nas budete stavljali – a oni koji se uzdaju, neka se samo u Allaha uzdaju!” (Suretu Ibrahim: 12)

Zar bosnjaci imaju pravo da kalkulisu kada je u pitanju zahvala Allahu dz.s., jer su i oni kao i mnogi drugi bili prepustani samo Allahu, koji ih je uputio Njegovu putu, a bili su u ociglednoj zabludi, te im je On pomogao onda kada se mislilo da izlaza nema i kada za njih “mnogi” nisu htjeli ni da cuju, niti da znaju za njih?

A na Allaha se oslanjaju samo oni koji pri sebi imaju onaj pravi tevekul.

A rijeci Huda a.s., njegovu narodu Adu su bile: “O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti i pokajte Mu se, a On ce vam slati kisu obilnu, i dace vam jos vecu snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao mnogobosci!” (Suretu Hud: 52)

Hud trazi od svoga naroda da od Allaha traze oprosta i da ucine tewbu (pokajanje), jer On njima salje obilnu kisu, te ce im dati dodatnu snagu, uz onu koja im je data i upozorava ih da ne odu u mnogobostvo (sirk).

Poslanik s.a.v.s. u hadisu kaze: Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: “Kada je Allah dz.s. stvorio zemlju, ona se protezala i migoljila, pa je On ucvrstio brdima, pa se ona smirila.

Meleci su se zacudili od zestine brda, pa su upitali: Gospodaru, da li si Stvorio nesto jace od brda?

Rece: Da, zeljezo! Rekose: Da li si od zeljeza jos nesto cvrsce stvorio?

Odgovori: Da, vatru! Upitase. Jesi li stvorio nesto jace i od vatre?

Rece. Da, vodu! Kazase. A da li si stvorio nesto jace od vode?

Rece: Da, vjetar! Upitase: A da li si Stvorio nesto jace od vjetra?

Rece. Da, covjek kada da sadaku svojom desnom rukom a da mu lijeva ruka za to ne zna!” (Tirmizija)

Allah dz.s. je nakon stvaranja zemlje, istu ucvrstio brdima, koja su je ustabilila. Pa su se meleci zacudili od jacine brda, ali Allah dz.s. im kaze da je od brda jace zeljezo, pa onda od njega vatra, a potom voda, pa vjetar, pa potom covjek koji svojom desnom rukom da sadaku, a da mu njegova ljevica ne bude to znala.

Ovim rijecima, Poslanik s.a.v.s. potice vjernike da ono sto daju kao sadaku, da sakriju od ljudi, do te mjere da njihova lijeva ruka ne zna sta je dala desna, a to je uistinu velika stvar.

Na zalost, kada preispitamo sami sebe vidjecemo da smo mi ipak znatno drugaciji, te da nam je vrlo cesto stalo, sta ce drugi kazati, odnosno kakvo je misljenje ljudi, pa vrlo cesto nam je to prece i od toga sta ce o tome misliti nas Gospodar.

Kada je Poslanikov s.a.v.s. sin Ibrahim preselio, desilo se pomracenje Sunca, pa su neki ljudi kazali: “Sunce se pomracilo radi smrti Ibrahimove.”

A potom je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Uistinu se Sunce i Mjesec ne pomracuju radi smrti nekoga od ljudi, niti njihova radjanja. Oni su dva znaka od znakova Uzvisenoga Allaha, koje pokazuje ljudima, pa kada to vidite, pozurite da obavite namaz!” (Buharija)

U ovom dogadjaju imamo pouku da vjernici dogadjaje kao sto su pomracenje Sunca ili Mjeseca imaju dokaze Allahove Moci, koja se ne moze vezati za ljude, pa makar to bio i sin Muhammeda a.s. kao sto je to u ovom slucaju, pa je potrebno da vjernici pozure da obave namaz, koji se klanja tom prilikom, kao sto je to bila praksa Muhammeda a.s..

Gospodaru, uputi nas na pravi put, ponizi nase i Svoje neprijatelje i budi nam Milostiv na Obecanom danu!

Ajat namaz je obavezan u cetiri slucaja:

1. Pomracenje sunca

2. Pomracenje mjeseca

3. Zemljotres

4. Grmljavina i sijevanje, kao i cikloni i slicne nebeske pojave koje preplase vecinu ljudi; Slicno, poplave, odroni i slicne pojave na zemlji koje stvaraju strah u odredjenim okolnostima, iz preporucene predostroznosti, ajat namaz treba klanjati.

Ajat namaz se sastoji iz dva rekjata i u svakom od njih cini se pet rukua (pregibanja). Klanja se na sljedeci nacin: Nakon ucinjenog nijeta treba reci tekbir (Allahu ekber!) i prouciti suru el-hamd i drugu suru, nakon cega se predje u ruku. Poslije toga se ispravi i prouci el-hamd i druga sura i ponovo predje u ruku.

Ovo se ponovi pet puta i nakon petog rukua, ucine se dvije sedzde. Poslije njih se ustane na drugi rekjat koji je potpuno jednak prvom rekjatu, tj. sadrzi pet rukua. Nakon petog rukua drugog rekjata, ucine se dvije sedzde i prouce tesahhud i selami.

Ajat namaz se moze klanjati i na sljedeci nacin. Nakon ucinjenog nijeta, prouci se el-hamd i onda se druga sura podijeli na pet dijelova. Poslije ucenja prvog dijela ucini se ruku, onda se ispravi i prouci drugi dio sure (bez ucenja el-hamda) i onda ucini drugi ruku. Ovo treba ponoviti sve dok se ne prouci cijela sura prije cinjenja petog rukua. Na primjer, moze se poceti sa bismillahir rahmanir rahim sa nijetom ucenja sure Kul huvallah, i onda preci u ruku. Onda se ustane i kaze kul huvallahu ahad i ucini drugi ruku. Onda se ustane i kaze Allahus samed i ucini treci ruku. Onda se ustane i kaze lem jelid ve lem juled i ucini cetvrti ruku. Onda se ispravi i kaze velem jekun lehu kufuven ahad i ucini peti ruku, ispravi se za kratko, poslije cega se ucine dvije sedzde i onda ustane na drugi rekjat. Drugi rekjat se klanja na isti nacin kao i prvi. Na kraju, poslije dvije sedzde prouce se tesahhud i selami.
 

Pitanja i odgovori

• Da li je ajat namaz vadzib kada se desi samo djelimicno pomracenje sunca ili mjeseca?

Namaz je vadzib cak i onda kada sunce ili mjesec budu samo djelimicno pomraceni.

• Šta ako ne klanjam taj namaz kada se desi jedna od gore navedenih pojava?

Namaz ajat se treba naklanjati.

• Da li se mora klanjati taj namaz kada se pomracenje sunca ili mjeseca desi u nekoj drugoj zemlji, tj. mi tome nismo svjedoci?

Klanjanje ajat namaza postaje obavezno samo za one zitelje mjesta u kojem je pomracenje bilo primijetno.

• Šta ako je zemljotres male jacine, kojeg se niko ne uplasi?

I u tom slucaju, iz obavezne predostroznosti, treba se klanjati ajat namaz.

• Kada se treba klanjati ovaj namaz u slucaju pomracenja? U toku pomracenja ili po njegovom zavrsetku?

Vrijeme za ajat namaz pocinje sa pocetkom pomracenja i traje sve dok ono traje. Ako se pocne klanjati kada pomracenje bude zavrseno, treba se klanjati sa kaza nijetom .

• Šta u slucaju da cujem o pomracenju nakon sto se ono desilo?

Ako se radilo o potpunom pomracenju sunca ili mjeseca, onda treba naklanjati ajat namaz. Ako se sazna da je pomracenje bilo djelomicno, ne treba ga naklanjavati.

• Šta da radi zena koja ima mjesecni period u trenutku suncevog ili mjesecevog pomracenja, ili u vrijeme bilo koje pojave u kojoj je ajat namaz obavezan?

Za nju ovaj namaz nije obavezan kao ni njegovo naklanjavanje.

• Gdje se uci kunut (dova) u ovom namazu?

Kunut je mustehab uciti prije drugog, cetvrtog, sestog, osmog i desetog rukua. Medjutim, dovoljno ga je prouciti prije prelaska u deseti ruku.