Kozarac.ba

Bajramska hutba, 01. ševal 1427., 23.10.2006.


« I tako mi duše, i Onoga ko je skladnom učinio, pa joj ukazao na grijeh njezin i bogobojaznost njezinu; zbilja je uspio onaj ko je očisti, a upropašten je onaj ko je opagani.»

Nijedan razuman čovjek ne može negirati postojanje duše kao što ni prisustvo tijela niko ne spori. I ne samo to, već ga iskustvo života poduči da je duša neuporedivo važnija od tijela, ili da čak karakter duše odražava se i na sami estetski izgled tijela. Zato islam ovim ajetom na vrijeme upozorava da je pravi uspjeh u čistoći duše, a najteža nesreća u duševnom pesinluku, i pogašćini.

Međutim, čovjeka tu sprečava njegova oholost da to prizna, ista ona koja je i Iblisa natjerala na prvi grijeh. Naime, čovjek je nemoćan pred prirodom duše, jer dušu ne može da registruje, provjeri niti ispita sa pet čula kojima raspolaže, ali niti sa bilo kojim savremenim uređajem poput rentgena, ultrazvuka, radara, skenera isl., i istu dušu nikad do Sudnjeg dana neće moći nikakvim patentom ili izumom pregledati.

Zato iz oholosti i ne mari i ne razmišlja o duši, jer ga briga za dušom neminovno dovodi do Jednog i Jedinog, Uzvišenog i Svemogućeg Stvoritelja koji iz svoje milosti daje ljudima najkvalitetniju uputu za tijelo i jedinu valjanu, i time beskompromisno najbolju, uputu za dušu.
« I džine i ljude sam stvorio da mi ibadet čine, ne treba Mi njihova opskrba niti da me nahrane…»

Vara se svako ko iz ovog ajeta razumije da je bitan u islamu identitet pojedinca u ibadetu, već je bitan identitet ibadeta među ljudima, odnosno neuporedivo su važniji farzovi mase nego sunneti pojedinaca.

Obzirom da je teško biti pošten među prevarantima, i biti vjernik među bogohulnicima, islam obavezuje i usmjerava ljude na uljudno i nenametljivo prenošenje emaneta vjere i ibadeta, i jedine valjane duhovne upute na druge,  ali počev prvo od djece i porodice, rođaka, pa onda i komšija, i ostalih ljudi, i da to sebi uzmu za prioritet dajući tome prednost i nad potragom za nafakom.

Allah dž.š kaže: «Naređuj porodici svojoj namaz, i budi uporan u tome, ne tražimo od tebe nafaku, mi te opskrbljujemo. A konačni obračun je kod Allaha.»

«Uči u ime Gospodara tvoga koji je stvorio, stvorio je čovjeka od ugruška. Uči, a plemenit je Gospodar tvoj, Onaj koji podučava peru, podučava čovjeka onome što čovjek nije znao.»

Svaki ramazan treba da prođe u znaku noći Lejletul Kadr, noći Sudbine, noći Odluke. Ove godine posebno smo naglašavali da je Allah dž.š. u toj noći odredio muslimanima temelj svih temelja, šart svih šartova, a to je stroga obaveza – farz učenja, ali iskrenog učenja u ime Stvoritelja.

Time je Allah dž.š počastio i uzvisio islam i muslimane, i, na samom početku, udario pečat na plemenitost i racionalnost ove vjere. Kroz brojne druge primjere je istaknuta u islamu važnost i vrijednost učenja, a vjerovatno najupečatljiviji je da je Poslanik a.s. rekao: «Učenjaci su nasljednici vjerovjesnika.»

Eto, dakle, najvrjedniji ljudi su vjerovjesnici, a Allah dž.š. je omogućio svima da ih mogu naslijediti iskrenim učenjem. Da nam sad neko svima ponudi da naslijedimo bogataše na ovom svijetu, svašta bismo na tom putu uradili, a evo, Allah dž.š. nam nudi da naslijedimo najbogatije ljude ahireta – vjerovjesnike, pa hajdemo da se tu ogledamo koliko nam takvo bogatstvo zaista vrijedi. I samu ljubav prema našem Poslaniku a.s. puno možemo dokazati sa našom ljubavlju prema učenju i edukaciji.

Zahvaljujući ovakvom stavu islama prema učenju, muslimani se mogu ponosno pohvaliti da imaju najstariju masovnu kulturu edukacije i opismenjavanja. Jer dok su u drugim metropolama pismeni ljudi bili za prebrojati na prste jedne ili dvije ruke, u našim su džamijama bivale prepune halke male djece koja uče kur'ansko pismo i time se opismenjavaju, dolaze do spoznaje čitanja i pisanja, to odatle i dalje u spoznaji napreduju.

Na kraju da kažemo još i da je učenje u islamu stroga obaveza – farz u trajanju cijelog života: u periodu od vjerskog (biološkog) punoljetstva pa sve dok čovjek ne postane senilan od starosti ili neke druge bolesti. O vrijednosti učenja govori mnogo ajeta i hadisa, a navešćemo samo jedan gdje Poslanik a.s. kaže: «Za onoga ko traži znanje oprost traže meleki i druga živa bića, pa čak i mravu svome leglu i riba u vodi.»

«Ustinu Allahove džamije grade oni koji vjeruju u Allaha i Sudnji Dan, i redovno namaze obavljaju i zekat daju, i nikoga se mimo Allaha ne boje – pa takvi će se nadati pravoj uputi.»

Naš zajednički tjelesni identitet je naša ulica, mahala, mjesna zajednica, selo, ili grad, ali naš zajednički duhovni identitet je naša džamija, koje trebamo čuvati kao osnovne podatke našeg identiteta u ličnoj karti i matičnoj knjizi. Ali čuvanje džamije nije samo u izgradnji objekta, već, kako ajet reče u redovnom obavljanju namaza, davanju zekata i čvrstog pouzdanja u Boga, Gospodara i Vladara, tako da se mimo Njega nikog ne boji.

Pa, hajde da svoj identitet, ponos i dostojanstvo sačuvamo, čuvajući naš namaz, našu sadaku, ostavljajući i prezirući harame i održavajući dobre i čvrste komšijske i rodbinske odnose.

Medžlis ovaj bajram dočekuje sa 5 novootovorenih džamija, i 12 džamija čija je izgradnja u toku, pa na nama je da upotpunime ove džamije i gradnjom ali i posjetom, pa neka nas Allah dž.š. na tome pomogne!
. . .

Draga braćo, znajte da je islam dokinuo sve druge svetkovine, a uspostavio dva istinska blagdana: ramazanski bajram (iidul-fitr) i kurban-bajram (iidul-adhaa). Iako su to po islamu praznici, islam opet i u takvo vrijeme upozorava da smo u prolaznom životu i da smo odgovorni za svaki čas na ovom dunjaluku, te zabranjuje i na bajram atmosferu pretjerane raskalašenosti i šenlučenja, već traži od nas samo jednu blagu opuštenost, raspoloženje i razdraganost, kojom ćemo krenuti u obilazak rodbine, komšiluka i poznanika, i koje ćemo, ako smo u mogućnosti, obradovati bajramlukom, a naše najmlađe slatkišima.

Upozoravamo da upotreba petardi i pucanja, koje nisu samo znak veselja, već nekog uistinu prepadnu, lahko postaje grijeh i sramota, jer prelazi u ezijet i smetnju, a ezijet i smetnje islam strogo zabranjuje.

Preporučujemo, shodno hadisu, post šest dana ševala, jer ko ih nakon ramazanskog posta isposti biće mu upisano kao da je cijelu godinu postio. Dakle, lijepo bi bilo da se poslije trećeg dana bajrama posti šest dana, ili uzastopce ili u razmaku, ali do kraja mjeseca svih šest ispostiti.

Poslije bajram-namaza svi džemati će otići na obilazak džematskih šehidskih ili običnih mezarluka i po pručenom Jasin-i-šerifu uputiti Bogu dovu za šehide i merhume.

Na kraju, još jedne vrlo važna napomena: Poslanik a.s. na oprosnom hadždžu se obratio broju od 150 000 prisutnih ashaba i rekao: “Neka prisutni prenese odsutnom” Moramo prevazići slabost da savjet i čujemu i ne čujemo, već, ako hoćemo sebi dobro ovo ćemo ne samo zapamtiti, već i drugima prenijeti. Jer riječi upute nisu upućeni samo tebi već i svima sa kim ti budeš u kontaktu bio.

Molimo Allaha dž.š. da nas na Pravi put uputi i na njemu učvrsti! (amin)

Medžlis IZ Prijedor vam želi Bajram šerif mubarek olsun!

Glavni imam: Merzuk ef. Hadžirušidović

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.