Žučna rasprava o amandmanima na Ustav

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji su “protiv” i koji podržavaju ustavne promjene, ostali su na istim pozicijama i poslije cjelodnevne rasprave o Prijedlogu amandmana na Ustav BiH u prvom čitanju.

Jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma prisustvovalo je svih 42 poslanika, članovi Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, ambasadori i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Do kasno sinoć poslanici nisu pristupili glasanju o amandmanima na Ustav. Sjednica je bila prekidana sa više pauza te je bilo neizvjesno i samo glasanje.

Za usvajanje amandmana potrebno je 28 glasova poslanika od 42 koliko ih broji Predstavnički dom parlamenta.

“Postoji niz zamjerki, ali je najveća zadržavanje entitetskog glasanja. Nema potrebe za ovim mehanizom, s obzirom na način odlučivanja u Savjetu ministara, rotaciju u Predsjedništvu BiH i postojanje Doma naroda parlamenta BiH koji štiti vitalne nacionalne interese. Nema potrebe za entitetskim glasanjem osim ukoliko se ne želi napraviti situacija u kojoj će entiteti biti iznad države”, kazao je Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.

Njegovu argumentaciju podržao je i Mehmed Žilić, poslanik SDA, koji je, na iznenađenje svih poslanika, najavio kako neće glasati za izmjene Ustava BiH. Žilićevim odbijanjem da podrži ustavne promjene narušena je ranije osigurana dvotrećinska većina za usvajanje ovih amandmana.

“Neću podržati podjelu zemlje”, decidan je Žilić.

Nakon Žilićeve diskusije, tokom sjednice su uslijedile konsultacije predsjednika SDA Sulejmana Tihića sa zamjenikom predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefikom Džaferovićem, a nakon toga i sa Žilićem.

Očekivano, ustavne promjene podržali su predstavnici SNSD-a, SDP-a, SDA i SDS-a.  Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, rekao je da SNSD podržava amandmane te da oni omogućavaju približavanje BiH EU. Sulejman Tihić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je kako su predložene izmjene Ustava rezultat kompromisa koji je dobar za cijelu zemlju.

“Alternativa je ostanak sadašnjeg stanja, a to nije dobro. To bi moglo dovesti do radikalizacije prilika u zemlji. Neki bi, u tom slučaju, mogli posumnjati u opstojnost zemlje, a znamo kome to odgovara”, istakao je Tihić.

Zlatko Lagumdžija, poslanik SDP BiH, pozvao je na usvajanje amandmana. “SAD i EU su nam pružili ruku, a na nama je hoćemo li to prihvatiti. Nisam spreman preuzeti odgovornost za odbijanje ovih amandmana. To nikako ne može biti zajednička odgovornost svih poslanika. Oni koji ne podrže promjene moraju preuzeti odgovornost za odbijanje pružene ruke SAD i EU”, naglasio je Lagumdžija.

Šef Kluba poslanika hrvatskog naroda Vinko Zorić rekao je da predloženi amandmani nisu prihvatljivi jer zadržavaju entitetsko glasanje u Predstavničkom domu, uz istovremeno redukovanje uloge Doma naroda, koji se pretvara u neku vrstu komisije.

Vlada SAD pozdravila je raspravu u Parlamentarnoj skupštini BiH o amandmanima na Ustav čiji je cilj da vlast BiH učini efikasnijom i uspješnijom.

“Ovi amandmani su ključni korak napretka na putu vaše zemlje ka članstvu u evroatlantskim institucijama”, navodi se u pismu koje je državni podsekretar za političke poslove SAD Nikolas Barns uputio predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martinu Ragužu, a koje je podijeljeno i poslanicima.

U pismu se navodi da su stavljajući ove prijedloge amandmana pred parlament političari BiH pokazali da su spremni, da žele i da su u stanju određivati budućnost svoje zemlje.

“Sada bh. zastupnici, koji su glas stanovnika BiH, imaju priliku da demonstriraju da i oni imaju viziju i odlučnost da ovu zemlju vode naprijed”, navodi se u pismu. Dodaje se da SAD stoje u ovom istorijskom trenutku uz BiH.

“Odlučujući se na ovaj korak vi ćete osloboditi prvu fazu promjena koja će vam pomoći da odete dalje na putu ka evroatlantskim integracijama. Mi ćemo s vama biti i u budućnosti, te se obavezujemo na bezuslovnu podršku sljedećoj važnoj fazi ustavne reforme u BiH. Radujemo se našoj partnerskoj saradnji u nastojanju da to i ostvarimo”, navodi se u pismu Nikolasa Barnsa.

Poslanicima je podijeljeno i pismo kojim je predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Baroso odgovorio na pismo koje mu je uputio predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić. U pismu se navodi kako je sada bitno da Parlamentarna skupština što prije usvoji sporazum o reformi Ustava, kako bi njegovi elementi mogli biti sprovedeni u djelo na opštim izborima u oktobru.

Ističe se da će usvajanje sporazuma poslati pozitivan signal Evropskoj uniji i njenim zemljama članicama da je BiH odlučna da se reformiše i da ide naprijed prema Evropi.

“Ubijeđen sam da BiH sebi ne može priuštiti da dalje odgađa izmjene Ustava jer joj trebaju efikasne i operativne državne institucije, koje će pružati usluge svim njenim građanima i koje će omogućiti da zemlja bez poteškoća napreduje u procesu stabilizacije i pridruživanja. Ovo je bitan korak u neophodnoj ustavnoj i pravnoj evoluciji koju će BiH morati proći na svom evropskom putu. Evropska komisija će nastaviti pružati podršku reformi Ustava, te obezbijediti smjernice i pomagati taj proces u budućnosti”, navodi se, između ostaloga, u Barosovom pismu.

Nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić  smatra da je entitetska podjela u BiH nepravedna jer predstavlja ozakonjenje ratnih uspjeha, pa je Biskupska konferencija predložila četiri regije.

“To su regije koje je OEBS donio u svojoj strukturi djelovanja. Mi smo donijeli upravo takav prijedlog da se sačuva multietničnost na cijelom prostoru BiH kako bi svaki građanin u svom identitetu – vjerskom, nacionalnom i kulturnom, imao  mehanizam zaštite, mehanizam sigurnosti, koji je jako važan za zajednički opstanak u multietničkoj državi”, rekao je Puljić.

On je pojasnio da, kada su u pitanju tri konstitutivna naroda,  ako se stvara ustav na državnom  nivou  nema opravdanja za glasanje sa entitetske strane, nego treba glasati  o jednakopravnosti na državnom nivou.

Puljić navodi da se treba boriti za jednaka prava.

“Kad kažem borba, ne mislim na onu u materijalnom smislu, već na onu moralno-pravnu”, pojasnio je Puljić.

Komentarišući činjenicu da su Hrvati podijeljeni oko ustavnih promjena,  kardinal  je naveo da je “poznato da postoje ucijenjeni, kupljeni, naivni, a i oni koji žele dobro”.

On je ustvrdio da među hrvatskim političarima ima  ucijenjenih i kupljenih, kao i to da je to bilo i za vrijeme kada je visoki predstavnik za BiH bio Volfgang Petrič, koji “dobro zna šta je napravio sa pojedinim političarima”.