ALIJA SE ODREKAO HERCEGOVINE i RS-a

Za Republiku BiH tražimo najmanje 33 posto teritorija. Mislim kako više ne možemo dobiti. Stoga držim kako bi se 33 posto moglo prihvatiti, pod uvjetom da se osigura izlazak na more kod Neuma i izlazak na Savu kod Brčkoga, kazao je Alija Izetbegović na “ratnoj” sjednici.

Teze o navodnom dogovoru između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli BiH već odavno su postale degutantna tema za bilo kakve razgovore, posebno one putem malih ekarna. U tv debati o BiH u emisiji Latinica ponovno je bilo pokušaja proturanja starih teorija o podjeli BiH na koje jedino nije “pao” povjesničar Mladen Ančić, inače rođeni Sarajlija.

Stenogram sa sjednice Predsjedništva BiH iz prosinca 1993. godine najzornije otkriva tko je ustvari sve sudjelovao u podjeli BiH, posebno kakvu su viziju o budućoj državi imali vodeći bošnjački političari Alija Izetbegović i Haris Silajdžić.
Kako smo o Silajdžićevu dogovoru s Krajišnikom o podjeli teritorija oko Sarajeva već pisali, zanimljivm se čini Izetbegovićeva vizija Republike BiH.
Izetbegović je na toj sjednici doslovce kazao, “problem države BiH kao unije je jako pitanje”.

— Mislim da nije sporno, kada je riječ o R BiH da kažem, da nije mora biti najmanje 33 posto teritorija. Mislim kako više ne možemo dobiti.
Stoga držim kako bi se 33 posto moglo prihvatiti, pod uvjetom da se osigura izlazak na more kod Neuma i izlazak na Savu kod Brčkog. Treća stvar su Sarajevo i Mostar. Mislim kako smo u tom pogledu suglasni.
Više ne možemo dobiti, jer nemamo potporu zapada, kazao je Alija Izetbegović, obraćajući se ostalim članovima tadašnjeg Predsjedništva R BiH.
Iz razgovora je razvidno kako se Izetbegović već 1993. godine odrekao gotovo cijelog teritorija koji se danas nalazi u sastavu RS-a. Izetbegovića je te ratne 93. zanimao samo Mostar, ali ne i gradovi Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Foča Višegrad… Stoga, na kraju sjednice Izetbegović podvlači crtu i članovima predsjedništva govori, “da sumiramo stvari”.
— Traži se najmanje 33 posto za Republiku. Ako uzmemo u centralnoj Bosni nešto više, onda će se malo manje morati tražiti u istočnoj Bosni. Treba ostaviti kao teorijsku mogućnost da se Bosna očuva…
Da mi idemo na to. Zapravo, tako glase i ženevski dokumenti. S tim što, tko će garantirati bosansku republiku? Njezina vojska. Idemo s ovim: unija tri republike se održava.
Dalje, 33 posto je donja granica teritorije bosanske republike, kazao je Izetbegović.
Dakle, bivši bošnjački lider već tada je otpisao i odrekao se Hercegovine, stoga ne čudi što danas većina sarajevskih medija barata isljučivo pojmom Bosna i bosansko, dok se Hercegovina potpuno izgubila iz toga sadržaja. Tako je toaletni papir iz Gruda iznenada postao bosanski proizvod kao i Neum – bosansko more, a Ploče – bosanka luka.
Stoga ne čudi što današnja slika “Republike” BiH upravo izgleda onako kako ju je Izetbegović zamislio.