Socijala na ledu

Građani Bosne i Hercegovine i nisu mogli dobiti lošiju čestitku od one koju su im uputile vlasti neusvajanjem budžeta. Oba entiteta i distrikt Brčko će se privremeno finansirati, što nije ništa novo, ali je nedgovorno u trenutku kada se provodi krupna reforma poreskog sistema, a u budžete su uključene i socijalne kategorije koje se godinama bore za svoj status.

Å ta vrijede izglasani socijalni paketi za ublažavanje posljedica poreza na dodatnu vrijednost kada siromašni na njih sada ne mogu računati. “Unutrašnje stvari” stranaka i što je najtužnije jedna ministarska fotelja pokazaše se prečim od stotina hiljada građana koji žive ispod praga siromaštva. I kako nakon toga razumjeti riječi Ismeta Brige da je Stranka za BiH morala uskratiti podršku federalnom budžetu?! U oba entiteta prilike su vrlo slične i već govore o dubokoj krizi vlasti i političkom radu u susret narednim izborima.

 

Budžet Republike Srpske je talac političke krize koju je izazvala Partija demokratskog progresa prelaskom u opoziciju, a isto tako je i sa federalnim budžetom, gdje Stranka za BiH, ponašajući se, po potrebi, čas kao pozicija čas kao opozicija, igra ulogu, kako je već iznervirani federalni premijer Ahmet Hadžipašić rekao, najvećeg destabilizirajućeg faktora u Federaciji BiH. Između Stranke za BiH i Hrvatske demokratske zajednice su očito nesređeni računi, pogotovo u “slučaju Energopetrol” što je i dalje katalizator nesporazuma.

Nije, naravno, ni ostalima mane jer je na primjeru parlamentarne rasprave o budžetu bilo vidljivo da poslanici žive u svom nadrealnom svijetu. Požalili su se da im Vlada Federacije BiH nije ostavila ni pet posto budžetskog novca za raspodjelu, a na primjeru amandmana koje su podnijeli vidjeli smo na kakvo razvlačenje novca i pameti su spremni. Predlagano je čak zahvatanje sredstava iz budžetskih stavki već regulisanih zakonom. Tako bi neki “maknuli” novac deviznim štedišima da bi namaknuli za lokalni put bitan valjda samo izbornoj bazi poslanika od kojeg dolazi prijedlog.

S obzirom na sva ograničenja i pritiske, prostora za velike manevre u budžetu nema. No, činjenica da se očekuju veći prihodi od novog sistema oporezivanja, očito, bila je dovoljan razlog vlastima da se razmašu. Iz prijedloga budžeta Republike Srpske može se pročitati izlaženje u susret “osjetljivim” budžetskim korisnicima: prosvjeti, policiji i penzionerima kojima je planirano povećanje primanja i do 20 posto, dok su u federalnom budžetu predviđeni veliki socijalni transferi. Oni su u odnosu na prošlu godinu veći za čak 117,5 miliona KM, a uz velika davanja za boračke populacije sada pritišću izdaci za neratne invalide, civilne žrtve rata, pripadnike AP Zapadna Bosna, te dobitnike najviših ratnih priznanja.

U izbornoj godini očigledno se vodi računa o kategorijama od kojih vlasti mogu imati najviše političke koristi. Stoga socijalna komponenta i dalje dominira budžetima, te je prostor za mjere ekonomske politike koje će podsticati privredni razvoj i dalje sužen.

Međunarodni monetarni fond smatra da su se vlasti i previše razmahale jer planirani rashodi na sva tri nivoa vlasti (uključujući dakle i zajedničke institucije gdje je budžet naročito povećan) premašuju limit za 450 miliona KM. Projekcija prihoda čini se realnom, ali nije vođeno računa o tome da PDV može iznevjeriti prognoze. Stoga MMF s pravom preporučuje uključivanje vanrednih rezervi u budžete. Smanjenje rashoda MMF postavlja kao uslov za pregovore o stend baj aranžmanu, što nagovještva nove teške pregovore sa ovom međunarodnom institucijom. Ionako bi, kako već upozorava guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, sve ovo moglo uticati i na kreditni rejting Bosne i Hercegovine.

I dok su vlasti na nižim nivoima (Travnik, Livno, pojedine sarajevske opštine, Banja Luka…) rast budžetskih prihoda iskoristile za podizanje vlastitog standarda (povećanje načelničkih i gradonačelničkih plaća i poslaničkih paušala), pred vlastima oba entiteta je ozbiljan zadatak da budžete usvoje što prije kako bi država mogla funkcionirati, a s njom i svi korisnici budžetskih sredstava. Pogotovo je to nužno uraditi kako bi se najsiromašniji slojevi stanovništva, a koje ovi prvi dani primjene PDV najviše pogađaju, mogli zaštititi od poskupljenja.

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.