Socijala na ledu

Građani Bosne i Hercegovine i nisu mogli dobiti lošiju čestitku od one koju su im uputile vlasti neusvajanjem budžeta. Oba entiteta i distrikt Brčko će se privremeno finansirati, što nije ništa novo, ali je nedgovorno u trenutku kada se provodi krupna reforma poreskog sistema, a u budžete su uključene i socijalne kategorije koje se godinama bore za svoj status.

Å ta vrijede izglasani socijalni paketi za ublažavanje posljedica poreza na dodatnu vrijednost kada siromašni na njih sada ne mogu računati. “Unutrašnje stvari” stranaka i što je najtužnije jedna ministarska fotelja pokazaše se prečim od stotina hiljada građana koji žive ispod praga siromaštva. I kako nakon toga razumjeti riječi Ismeta Brige da je Stranka za BiH morala uskratiti podršku federalnom budžetu?! U oba entiteta prilike su vrlo slične i već govore o dubokoj krizi vlasti i političkom radu u susret narednim izborima.

Budžet Republike Srpske je talac političke krize koju je izazvala Partija demokratskog progresa prelaskom u opoziciju, a isto tako je i sa federalnim budžetom, gdje Stranka za BiH, ponašajući se, po potrebi, čas kao pozicija čas kao opozicija, igra ulogu, kako je već iznervirani federalni premijer Ahmet Hadžipašić rekao, najvećeg destabilizirajućeg faktora u Federaciji BiH. Između Stranke za BiH i Hrvatske demokratske zajednice su očito nesređeni računi, pogotovo u “slučaju Energopetrol” što je i dalje katalizator nesporazuma.

Nije, naravno, ni ostalima mane jer je na primjeru parlamentarne rasprave o budžetu bilo vidljivo da poslanici žive u svom nadrealnom svijetu. Požalili su se da im Vlada Federacije BiH nije ostavila ni pet posto budžetskog novca za raspodjelu, a na primjeru amandmana koje su podnijeli vidjeli smo na kakvo razvlačenje novca i pameti su spremni. Predlagano je čak zahvatanje sredstava iz budžetskih stavki već regulisanih zakonom. Tako bi neki “maknuli” novac deviznim štedišima da bi namaknuli za lokalni put bitan valjda samo izbornoj bazi poslanika od kojeg dolazi prijedlog.

S obzirom na sva ograničenja i pritiske, prostora za velike manevre u budžetu nema. No, činjenica da se očekuju veći prihodi od novog sistema oporezivanja, očito, bila je dovoljan razlog vlastima da se razmašu. Iz prijedloga budžeta Republike Srpske može se pročitati izlaženje u susret “osjetljivim” budžetskim korisnicima: prosvjeti, policiji i penzionerima kojima je planirano povećanje primanja i do 20 posto, dok su u federalnom budžetu predviđeni veliki socijalni transferi. Oni su u odnosu na prošlu godinu veći za čak 117,5 miliona KM, a uz velika davanja za boračke populacije sada pritišću izdaci za neratne invalide, civilne žrtve rata, pripadnike AP Zapadna Bosna, te dobitnike najviših ratnih priznanja.

U izbornoj godini očigledno se vodi računa o kategorijama od kojih vlasti mogu imati najviše političke koristi. Stoga socijalna komponenta i dalje dominira budžetima, te je prostor za mjere ekonomske politike koje će podsticati privredni razvoj i dalje sužen.

Međunarodni monetarni fond smatra da su se vlasti i previše razmahale jer planirani rashodi na sva tri nivoa vlasti (uključujući dakle i zajedničke institucije gdje je budžet naročito povećan) premašuju limit za 450 miliona KM. Projekcija prihoda čini se realnom, ali nije vođeno računa o tome da PDV može iznevjeriti prognoze. Stoga MMF s pravom preporučuje uključivanje vanrednih rezervi u budžete. Smanjenje rashoda MMF postavlja kao uslov za pregovore o stend baj aranžmanu, što nagovještva nove teške pregovore sa ovom međunarodnom institucijom. Ionako bi, kako već upozorava guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, sve ovo moglo uticati i na kreditni rejting Bosne i Hercegovine.

I dok su vlasti na nižim nivoima (Travnik, Livno, pojedine sarajevske opštine, Banja Luka…) rast budžetskih prihoda iskoristile za podizanje vlastitog standarda (povećanje načelničkih i gradonačelničkih plaća i poslaničkih paušala), pred vlastima oba entiteta je ozbiljan zadatak da budžete usvoje što prije kako bi država mogla funkcionirati, a s njom i svi korisnici budžetskih sredstava. Pogotovo je to nužno uraditi kako bi se najsiromašniji slojevi stanovništva, a koje ovi prvi dani primjene PDV najviše pogađaju, mogli zaštititi od poskupljenja.