svabo
Građani Bosne i Hercegovine i nisu mogli dobiti lošiju čestitku od one koju su im uputile vlasti neusvajanjem budžeta. Oba entiteta i distrikt Brčko će se privremeno finansirati, što nije ništa novo, ali je nedgovorno u trenutku kada se provodi krupna reforma poreskog sistema, a u budžete su uključene i socijalne kategorije koje se godinama bore za svoj status.
Å ta vrijede izglasani socijalni paketi za ublažavanje posljedica poreza na dodatnu vrijednost kada siromašni na njih sada ne mogu računati. “Unutrašnje stvari” stranaka i što je najtužnije jedna ministarska fotelja pokazaše se prečim od stotina hiljada građana koji žive ispod praga siromaštva. I kako nakon toga razumjeti riječi Ismeta Brige da je Stranka za BiH morala uskratiti podršku federalnom budžetu?! U oba entiteta prilike su vrlo slične i već govore o dubokoj krizi vlasti i političkom radu u susret narednim izborima.
Budžet Republike Srpske je talac političke krize koju je izazvala Partija demokratskog progresa prelaskom u opoziciju, a isto tako je i sa federalnim budžetom, gdje Stranka za BiH, ponašajući se, po potrebi, čas kao pozicija čas kao opozicija, igra ulogu, kako je već iznervirani federalni premijer Ahmet Hadžipašić rekao, najvećeg destabilizirajućeg faktora u Federaciji BiH. Između Stranke za BiH i Hrvatske demokratske zajednice su očito nesređeni računi, pogotovo u “slučaju Energopetrol” što je i dalje katalizator nesporazuma.
Nije, naravno, ni ostalima mane jer je na primjeru parlamentarne rasprave o budžetu bilo vidljivo da poslanici žive u svom nadrealnom svijetu. Požalili su se da im Vlada Federacije BiH nije ostavila ni pet posto budžetskog novca za raspodjelu, a na primjeru amandmana koje su podnijeli vidjeli smo na kakvo razvlačenje novca i pameti su spremni. Predlagano je čak zahvatanje sredstava iz budžetskih stavki već regulisanih zakonom. Tako bi neki “maknuli” novac deviznim štedišima da bi namaknuli za lokalni put bitan valjda samo izbornoj bazi poslanika od kojeg dolazi prijedlog.
S obzirom na sva ograničenja i pritiske, prostora za velike manevre u budžetu nema. No, činjenica da se očekuju veći prihodi od novog sistema oporezivanja, očito, bila je dovoljan razlog vlastima da se razmašu. Iz prijedloga budžeta Republike Srpske može se pročitati izlaženje u susret “osjetljivim” budžetskim korisnicima: prosvjeti, policiji i penzionerima kojima je planirano povećanje primanja i do 20 posto, dok su u federalnom budžetu predviđeni veliki socijalni transferi. Oni su u odnosu na prošlu godinu veći za čak 117,5 miliona KM, a uz velika davanja za boračke populacije sada pritišću izdaci za neratne invalide, civilne žrtve rata, pripadnike AP Zapadna Bosna, te dobitnike najviših ratnih priznanja.
U izbornoj godini očigledno se vodi računa o kategorijama od kojih vlasti mogu imati najviše političke koristi. Stoga socijalna komponenta i dalje dominira budžetima, te je prostor za mjere ekonomske politike koje će podsticati privredni razvoj i dalje sužen.
Međunarodni monetarni fond smatra da su se vlasti i previše razmahale jer planirani rashodi na sva tri nivoa vlasti (uključujući dakle i zajedničke institucije gdje je budžet naročito povećan) premašuju limit za 450 miliona KM. Projekcija prihoda čini se realnom, ali nije vođeno računa o tome da PDV može iznevjeriti prognoze. Stoga MMF s pravom preporučuje uključivanje vanrednih rezervi u budžete. Smanjenje rashoda MMF postavlja kao uslov za pregovore o stend baj aranžmanu, što nagovještva nove teške pregovore sa ovom međunarodnom institucijom. Ionako bi, kako već upozorava guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, sve ovo moglo uticati i na kreditni rejting Bosne i Hercegovine.
I dok su vlasti na nižim nivoima (Travnik, Livno, pojedine sarajevske opštine, Banja Luka…) rast budžetskih prihoda iskoristile za podizanje vlastitog standarda (povećanje načelničkih i gradonačelničkih plaća i poslaničkih paušala), pred vlastima oba entiteta je ozbiljan zadatak da budžete usvoje što prije kako bi država mogla funkcionirati, a s njom i svi korisnici budžetskih sredstava. Pogotovo je to nužno uraditi kako bi se najsiromašniji slojevi stanovništva, a koje ovi prvi dani primjene PDV najviše pogađaju, mogli zaštititi od poskupljenja.
Add comment