svabo
Nakon što je u martu ove godine, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, održano pripremno ročište o tužbi BiH protiv SCG za genocid i agresiju, zakazano je suđenje koje će u Haagu početi 27. februara 2006. godine. Sakib Softić, pravni zastupnik BiH, kazao je kako će pravnom timu BiH za dokazivanje genocida na suđenju protv SiCG trebati mjesec dana uz dodatno vrijeme od sedam dana za replike. S druge strane, pravnici iz SiCG najavljuju kako im je za iznošenje dokaznog materijala potrebno deset nedjelja. Kako se približava vrijeme početka suđenja, tako se u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini polako komešaju strasti, ne samo oko toga da li je tužba za agresiju i genocid opravdana ili ne, kako tvrde političari iz Republike Srpske, nego i zbog načina na koji će Bosna i Hercegovina uopće finansirati tužbu pred haškim Sudom.
U BiH ne postoji politički konsenzus o tome kako finansirati tužbu BiH. Potporu ovoj tvrdnji daje i činjenica kako je pitanje finansiranja tužbe i novca neophodnog za nju dva puta skidano sa dnevnog reda kada se u Parlamentu BiH raspravljalo o budžetu državnih institucija. Nakon svih tih polemika, Vlada Federacije BiH na sebe je preuzela obavezu prikupljanja novčanih sredstava neophodnih za finansiranje tužbe, a prema nekim najavama, određen dio novaca trebao je skupiti i Kanton Sarajevo. Federalna vlada je izdvajala sredstva, ali to nije dovoljno, jer se radi o sumi od tri miliona maraka. Taj novac nije osiguran, a i ovo novca što ima neredovno se uplaćuje – kazao je Softić. Zbog svega toga prije dvije godine je i osnovana fondacija s nazivom Pravda za BiH, putem koje se skuplja novac neophodan za finansiranje tužbe BiH pred Međunarodnim sudom u Haagu. U Upravnom odboru ove fondacije su i predstavnici četiri nevladina udruženja, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatskog narodnog vijeća, Vijeća za ugrožene narode, te fondacije Majke Srebrenice, koji zajednički rade na skupljanju novaca. Predsjednik fondacije Pravda za BiH, koja je osnovana s ciljem skupljanja milion i 850 hiljada eura neophodnih za finansiranje tužbe BiH, profesor Avdo Sofradžija, kaže za Bosansku poštu kako je dosada skupljeno tri četvrtine neophodnog novca i još nije kasno da se svi oni koji to žele uključe u ovu akciju. – Mi imamo stranicu na internetu, www.pravdazabih.ba na kojoj svi zainteresirani mogu naći brojeve računa na koji mogu uplatiti novac. Svaka je marka važna, svaki prilog koji naši ljudi daju i moraju znati da je čitav proces skupljanja novaca potpuno transparentan i svako ko uplati novac dobiće potvrdu za to i znaće sigurno da je on otišao u prave svrhe. Koristim ovu priliku da i putem Bosanske pošte pozovem našu dijasporu da odvoje svoje priloge u ove svrhe.
Sofradžija dodaje kako je svijetli primjer bh. kolonija u Australiji koja je osnovala vlastitu fondaciju i dosada uplatila više od 40 hiljada australijskih dolara. – Mada moram priznati kako, recimo, nismo baš zadovoljni odzivom građana iz Skandinavije, ali i iz Njemačke i SAD. Ovdje su bili neki ljudi iz Å vedske, odnijeli svu dokumentaciju koja im je bila neophodna da razumiju kako fondacija funkcionira, ali ne bilježimo onakav odziv kakakv smo očekivali- kaže Sofradžija, zaključujući: – Dosada smo imali i nekoliko velikih donacija, uglavnom od privatnih kompanija. Važno je reći da ne primamo tajne donacije, jer ne znamo ko su ljudi koji stoje iza njih. Samo oni koji sa imenom i prezimenom stoje iza novca koji uplaćuju, mogu svoj novac uplatiti na naše račune.
S obzirom da se bliži datum prvog ročišta u Haagu, Sofradžija ističe kako je uvjeren da će, imajući u vidu renomirana imena koja čine advokatski tim BiH i njihovu pripremljenost za proces, BiH sasvim sigurno dobiti slučaj. – A onda ništa više na tim našim prostorima neće biti isto – kaže Sofradžija, nastavljajući: – Proces u Haagu je pravno ”“ politički aspekt i to nas toliko u fondaciji i ne zanima, ali držim, kao čovjek i predsjednik fondacije kako će, ukoliko pravda bude zadovoljena, to suđenje biti riješeno u našu korist.
Zanimljivo je da među članovima postratnog Predsjedništva BiH nikada nije postojao konsenzus, ne samo oko toga da li se tužba treba finansirati novcem iz budžeta institucija BiH, nego čak i oko toga da li je na BiH izvršena agresija i tokom nje počinjen genocid. Tako je, primjerice, nekadašnji član Predjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Živko Radišić, ustvrdio kako on, za vrijeme svog četverogodišnjeg mandata, nikada nije dobio niti jedan dokument koji bi mu potvrdio kako je tužba BiH protiv SiCG za agresiju legalna. – Nema zapisnika sa sjednica, niti bilo kakvog pisanog traga o tome ko je usvojio, niti da je ona podnesena uz saglasnost legitimnog predstavnika srpskog naroda. Osim toga, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, morali su biti verifikovani svi ugovori, sporazumi, pa i tužbe koje su potpisavali i podnosili predstavnici Republike BiH, Srpske Republike BiH i Hrvatske zajednice Herceg – Bosne. Ova tužba nikada nije bila verifikovana.
Nakon što je na ove Radišićeve izjave reagirao aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Sulejman Tihić, kazavši kako je tužba legalna, te da ju je Predsjedništvo verificiralo odlukom iz septembra 1999. godine, Radišić je ponovo ustvrdio kako je tužba osporena, jer je on pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Kaže da je vidio za vrijeme svog mandata samo aneks na tužbu napravljen 1998. godine i da je to bio povod da se pozove na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Tada je Radišić zatražio vanredno zasjedanje Narodne Skupštine RS, gdje je donesen zaključak da se tužba protiv SR Jugoslavije povuče.
Petar čokić, koji je tada bio predsjednik NS RS, kazao je da je zaključak sa vanredne sjednice NSRS stupio na snagu odmah po objavljivanju u Službenom glasniku RS i podsjeća da ni na Parlamentu BiH nikada nije postignuta saglasnost da se tužba finansira iz budžeta institucija BiH. – U aneksu se pokušava dokazati da je RS genocidna i fašistoidna tvorevina i ja kao predstavnik iz tog entiteta nikada ne bih mogao pristati na takvu konstataciju. Ovo se pitanje pokreće u dnevno-političke svrhe, ali je ono veoma opasno za budućnost RS. Na žalost, mnogi u RS toga nisu svjesni, što je za posljedicu imalo da se Međunarodni sud u Hagu proglasi nadležnim po pitanju tužbe iza koje nisu stali predstavnici sva tri konstitutivna naroda BiH, zaključio je Radišić. S druge strane, političari iz reda hrvatskog naroda drže se po strani, kao da ih to baš sve zajedno mnogo i ne zanima. Nakon što je svojevremeno Jozo Križanović, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, odbio glasati za finansiranje tužbe u Haagu, njegov nasljednik, donedavni član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, davao je oprečne stavove u vezi sa tužbom. Tako je Čović jednom prilikom, za medije iz RS, izjavio kako je tužba neosonovana, dok je nekoliko dana kasnije, govoreći pred sarajevskim novinarima, kazao kako se nada da će država BiH sasvim sigurno dobiti proces u Haagu koji počinje krajem februara naredne godine.
FONDACIJA “PRAVDA ZA BOSNU I HERCEGOVINU”
Adresa: Valtera Perića br. 13, 71000 Sarajevo
Tel.fax: ++387 (0)33 210-982
http://www.pravdazabih.ba/
e-mail: info@pravdazabih.ba
RAIFFEISEN BANK DD
1610000037520096
53071100052000567 KM
53371200052000567 EUR
53371300052000567 USD
ostale valute
53371400052000567
Add comment