“U potrazi za pravdom”

Državno pravosuđe moglo bi se decenijama baviti procesuiranjem i kažnjavanjem osoba odgovornih za ratne zločine, jer u BiH postoji oko 10.000 krivičnih prijava za ovu vrstu zločina.

Ovo je juče izjavio Behaija Krnjić, tužilac Tužilaštva BiH, govoreći na konferenciji “U potrazi za pravdom”, koju je organizovala nevladina organizacija “Balkanske istraživačke mreže” (BIRN).

Učesnici konferencije govorili su o procesuiranju nekoliko hiljada potencijalnih optuženih za ratne zločine koji su u BiH, te poteškoćama policije, tužilaštava i sudova u ovom procesu, kao i ulozi žrtava ratnih zločina.

U ime Karle del Ponte, glavne haške tužiteljice, prisutnima se obratio šef istraga Haškog tužilaštva Patrik Lopes Teres, koji je pročitao njen govor.

“Počinjeni zločini treba da imaju svoje počinioce s licem i imenom, i to je jedini način da se zaustave kolektivna optuživanja i neprijateljstvo između nacionalnih grupa”, navela je Del Ponteova.

Ona je naglasila da se “neće gledati kroz prste” onome ko je ubio ili naredio ubistva civila, niti će biti težih kazni za drugu stranu, jer su “svi jednaki pred zakonom i težina kazne biće proporcionalna jedino težini zločina”.

“Moja želja je da kriteriji uspjeha za Vijeće za ratne zločine u Sarajevu budu isti za sve i jednostavni. Žrtve moraju biti zadovoljene, pošto ih je bilo na stotine hiljada i na prvom mjestu se mora pokloniti pažnja njihovoj patnji. Interesi zaraćenih strana, uglavnom političke prirode, ne treba da zanimaju ovaj sud”, navela je Del Ponteova.

Ukazujući na saradnju Vijeća za ratne zločine Suda BiH sa Hagom, ona je navela da je prošle godine u oktobru i novembru svu nadležnost nad dosijeima Pravila puta Haški sud ustupio nacionalnom pravosuđu.

Što se tiče prebacivanja predmeta, Del Ponteova je navela da se Hag suočio s neočekivanim problemom, koji je ozbiljno opteretio Tužilaštvo i njegove resurse, jer je doveden u pitanje način prebacivanja predmeta.

“Dok smo mi bili spremni predmete proslijediti u elektronskom formatu, koji je jednostavan i lako se pretražuje, domaći tužioci, potaknuti nacionalnim zakonodavstvom i čvrstim stajalištem domaćih sudija, insistirali su na prebacivanju ovjerenih štampanih primjeraka dokumenata”, navela je ona.

“Ovakve probleme nemamo s Beogradom i Zagrebom”, rekla je ona.

“Akutni problem sa kojim se Sud BiH trenutno susreće je nedostatak prostora u pritvorskoj jedinici, gdje je ostalo još samo jedno mjesto”, izjavila je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. Dodala je da rok od 12 mjeseci od dana potvrđivanja optužnice neće biti dovoljan za pravično suđenje, te da bi se u narednom periodu i to trebalo riješiti.

Ministar pravde BiH Slobodan Kovač je istakao da je problem u procesuiranju ratnih zločina postojanje dvojnog državljanstva mnogih potencijalnih optuženih, koji se od bh. pravosuđa mogu skrivati u susjednim zemljama.

Sredoje Nović, direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), govorio je o tome kako SIPA pomaže Tužilaštvu BiH u istragama i prikupljanju obavještajnih informacija.

Podsjetio je da je unutar SIPA formirano pet odgovarajućih timova za cijelu BiH, po ugledu na Tužilaštvo BiH, s tim što je za Srebrenicu formiran poseban tim.

“Već se radi na desetinama konkretnih predmeta, a neki su završeni. To je proces koji će praktično godinama trajati. Definitivano, SIPA može odgovoriti svim izazovima u pogledu procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine”, kazao je Nović.

Konferenciji “U potrazi za pravdom” kao gosti su prisustvovali i dužnosnici državne i entitetskih vlasti, od kojih su pojedinci bili učesnici konferencije. Konferencija “U potrazi za pravdom” završni je dio projekta Balkanske istraživačke mreže, u okviru kojeg se nastojalo predstaviti Vijeće za ratne zločine Suda BiH, prvo medijima, a zatim i civilnom sektoru.

Iako je bio potvrđen dolazak i učešće glavne tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte, ona juče nije bila prisutna na konferenciji. Njeno kašnjenje najprije je opravdano maglom nad Sarajevom, da bi kasnije predstavnicima medija bilo saopšteno da je Del Ponteova sletjela na aerodrom u Dubrovniku. Njega glasnogovornica Florens Artman kasnije je potvrdila da je tužiteljica ipak doputovala u Sarajevo, ali da je u radnoj posjeti s predstavnicima NATO-a i lokalnim vlastima.