U Republici Srpskoj zabrinuti zbog širenja latinice

U Republici Srpskoj zabrinuti zbog širenja latinice


“Čirilice je sve manje, dok se latinica sve više širi među srpskim stanovništvom”, dramatično upozorava Rade Udovčić, predsjednik Udruženja za zaštitu srpskog jezika i pisma “Čirilica”, a ova udruga traži od
Narodne skupštine Republike Srpske (RS) da se što prije očituje o ovom pitanju, prenosi današnji Vjesnik.

Udovčić smatra kako se ovim zapravo gubi srpski nacionalni identitet u BiH te rezignirano pita što se drugo i može očekivati od srpskog naroda kada srpski ministri na televiziji govore “garantira” i “financira”.

“Državna tijela ne rade na provedbi Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma u RS”, kazao je Udovičić za službeni Glas Srpske, izrazivši ogorčenje činjenicom da latinica potiskuje ćirilicu čak i u ovom entitetu.

“Državna tijela bi trebala ili mijenjati naziv jezika i pisma ili poštivati zakon. Ako neće ili ne žele poštovati zakon, onda je Srbima sasvim svejedno kako će se zvati jezik kojim se koriste, jer se to stanje neće mnogo razlikovati od ovog sadašnjeg. A sadašnje stanje je sljedeće: ćirilice je sve manje, dok se latinica sve više širi među srpskim stanovništvom … Što je to u našem mentalnom sklopu kad se tako lako odričemo ćirilice? Djeca u školama uče devet godina ćirilicu, a onda odu na more i svojim prijateljima i rodbini pošalju razglednicu na latinici”, prigovara Udovčić.

On je posebno ogorčen na turističke agencija koje svoje propagandne materijale tiskaju na latinici, za razliku od većine ljekarni koje svoje firme piše ćirilicom, a smatra pozitivnim da je i na banjalučkom Sajmu knjige mnogo više je bilo ćirilice nego latinice.

Očekuje i pomoć Pravoslavne crkve u očuvanju ćirilice.

Tvrdnje o postupnom potiskivanju ćirilice u RS treba, međutim, uzeti s određenom rezervom, jer ima i posve suprotnih primjera.

Recimo, putokazi u RS su uglavnom ispisani ćirilicom, nasuprot zakonskom izjednačavanju položaja triju jezika i dva pisma u BiH.

Ovo posebne probleme stvara prijevoznicima u međunarodnom cestovnom prometu, ali je i kočnica razvoju turizma, jer stranci često ne znaju kamo se zaputiti. Sličnih primjera ima i u drugim oblastima.

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.