Kozarac.ba

Ramazanski ders


Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: ”Ima šest prava muslimana kod drugog muslimana: kad ga sretneš – da mu nazoveš selam, kad te pozove – da mu se odazoveš, kad od tebe traži savjet – da ga posavjetuješ, kad kihne i zahvali Allahu Uzvišenom – da mu nazdraviš, kad se razboli – da ga obiđeš i kad umre – da mu odeš na dženazu”

Opća prava muslimana: Ovih prava ima mnogo. Prenosi se da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ima šest prava muslimana kod drugog muslimana: kad ga sretneš – da mu nazoveš selam, kad te pozove – da mu se odazoveš, kad od tebe traži savjet – da ga posavjetuješ, kad kihne i zahvali Allahu Uzvišenom – da mu nazdraviš, kad se razboli – da ga obiđeš i kad umre – da mu odeš na dženazu” (Muslim).

Selam

Selam je sunnetu-l-muekkede (pritvrđeni sunnet). On je od razloga prijateljstva među  muslimana i njihove ljubavi, kao što je to očito i kao što na to upućuje govor Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: ”Tako mi Allaha, nećete ući u Džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete međusobno voljeli… Da vas obavijestim o nečemu radi čega ćete se voljeti ako to budete prakticirali  – širite selam među sobom” (Muslim).

Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, kad bi nekoga sreo, otpočinjao bi sa selamom. Selamio je i dječaka kad bi prolazio pokraj njega. Sunnet je da mlađi nazove selam starijem, manja skupina – većoj, onaj koji jaše – onome koji ide.

Ako selam ne nazove onaj koji je preči da to učini, neka ga nazove onaj drugi, kako se ne bi izostavio selam.  Ako mlađi ne nazove selam, neka to učini stariji. Ako ne nazove selam manja skupina, neka nazove veća, da bi dobila nagradu.

Ako je nazivanje selama sunnet, odgovoriti na njega je farz-kifaje (kad na njega neko odgovori, spada obaveza sa ostalih; ako se selami veća skupina i samo jedan odgovori, pala je obaveza sa ostalih). Kaže Allah Uzvišeni: ”Kad budete pozdravljeni, ljepšim pozdravom otpozdravite ili ga uzvratite” (En-Nisa, 86.).

Nije dovoljno u odgovoru na selam reći samo: “Ehlen ve sehlen”, jer to nije ljepše od selama, niti je isto. Isto je sa “merhaba”, ili samo reći “selam”, kao što se to govori kod nas u Bosni. Kad se kaže: “Es-selamu alejkum”, treba odgovoriti: “Alejkumu selam”, a ako  kaže i: “Ehlen”, odgovoriti mu i isto. A ako se poveća pozdrav (doda: “Ve rahmetullahi ve berekatuhu”), to je još bolje.

Kad te pozove, da mu se odazoveš

Znači, kad te musliman pozove da jedeš kod njega ili radi nečega drugog, odazovi mu se, jer odazivanje na poziv je sunnet-muekede (pritvrđeni sunnet). U odazivu je radost srca onoga koji te pozvao. To donosi ljubav i prijateljstvo, izuzimajući iz toga svadbu, jer je odazivanje na nju dužnost ako su prisutni šartovi koji su poznati. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: ”Ko se ne odazove, postao je neposlušan Allahu i Njegovom Poslaniku”.

Možda riječi Poslanikove, salallahu alejhi ve sellem: “Kad te pozove, odazovi mu se!” sadrže poziv da bi mu pomogao, pa ti je dužnost da se odazoveš. Kad te pozove da mu pomogneš, dužan si mu pomoći radi riječi Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: ”Vjernik je vjerniku kao cigle u građevini; one podržavaju jedna drugu” (Buhari i Muslim).

Kad zatraži savjet, posavjetuj ga

Znači, kad ti dođe tražeći od tebe savjet o nečemu, posavjetuj ga jer je to od vjere, kao što kaže Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: ”Vjera je savjet Allahu Uzvišenom, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, starješinama muslimana i ostalim muslimanima” (Muslim).

Kad ti neko dođe tražiti savjet, a on ima štetu  ili grijeh koji će uraditi, tebi je dužnost da ga posavjetuješ, pa makar on tebi i ne došao radi toga. Ovo je otklanjanje štete i pokuđenih stvari od muslimana, a ako u onome što će uraditi nema štete, niti grijeha, ali ti vidiš da u tome nema koristi – nije ti dužnost da mu govoriš bilo šta, osim ako traži savjet i ti ustraj u njegovom savjetovanju.

Kad kihne pa zahvali Allahu, nazdravi mu

Znači, reci njemu: “Allah ti se smilovao!” Zahvali se njemu radi njegovog zahvaljivanja Allahu prilikom kihanja! Ako on kihne, a ne zahvali Allahu – ne nazdravljaj mu jer on nema pravo na to zato što se nije zahvalio Allahu, pa je njemu nagrada da mu ne nazdraviš.

Nazdraviti mu kad kihne i zahvaliti se Allahu jest vadžib i njemu je vadžib da kaže: “Allah te uputio i grijehe ti oprostio!” Ako on ustraje u kihanju, a ti mu nazdraviš tri puta, reci mu četvrti put: “Allah ti dao zamejnu za tvoj govor i Allah ti se smilovao!”

Kad se razboli, da ga obiđeš

Obilazak bolesnika je njegovo posjećivanje, a to je njegovo pravo kod njegove braće muslimana. Njima je dužnost da to izvršavaju. Svaki bolesnik ima to pravo. Bio on bližnji ili prijatelj ili komšija, na  tebi je da ga obiđeš kad se razboli. Shodno od bolesnika i njegove bolesti, nekad situacija zahtijeva da ga često obilaziš, a nekad samo jednom. Sve zavisi od toga koja je situacija preča. Sunnet je onome ko obiđe bolesnika da ga pita o stanju i da dovi za njega, da mu otvori vrata izlaza i traženja pribježišta ka Allahu, a to je od najvećih uzroka zdravlja i izlječenja. Na njemu je da ga opominje na dužnost pokajanja bez odgađanja i da mu, naprimjer, govori: ”Zaista ćeš ti od ove bolesti dobiti veliko dobro i zaista Allah sa bolešću briše grijehe i briše loša djela. Ti ćeš, zikrom, pokajanjem i dovom, sa svojom poteškoćom dobiti veliku nagradu”.

Kada umre, da mu odeš na dženazu

U tome je i velika nagrada. Prenosi se od Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Ko prisustvuje dženazi dok se namaz obavi (klanja), imaće za to nagradu jedan kirat, a ko prisustvuje do njenog ukopa – imat će dva kirata”.”Šta su to dva kirata?”, upita neko, a Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Kao dva velika brda” (Buhari i Muslim).

Otklanjanje uznemiravanja: Pravo muslimana kod drugog muslimana je i otklanjanje uznemiravanja od njega, jer je u uznemiravanju muslimana veliki grijeh. Kaže Allah Uzvišeni: ”Oni koji vjernike i vjernice vrijeđaju, a oni to ne zaslužuju, tovare na sebe kletvu i pravi grijeh” (El-Ahzab, 58.).

Pobjednik je onaj koji od brata otkloni uznemiravanje, jer će Allah od njega otkloniti na Du-njaluku i na Ahiretu. Rekao je Posalnik, salallahu alejhi ve sellem: ”Ne zavidite jedan drugom, ne podižite cijenu robe ne želeći je kupiti, budite prava braća. Musliman je muslimanu brat. Neće ga oštetiti, niti potcijeniti, niti ga ostaviti na cjedilu. Dosta je muslimanu zla da bi omalovažavao brata muslimana. Sve što je vezano za muslimana je drugom muslimanu haram: njegova krv, njegov imetak i njegova čast” (Muslim). 

Prava muslimana kod muslimana ima mnogo, ali ćemo se zadovoljiti govorom Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: ”Musliman je muslimanu brat”.

Onaj ko se bude držao ovoga, trudit će se da čini svako dobro muslimanu, a da otklanja od njega ono što mu šteti.

Prava nemuslimana: Nemuslimani obuhvaćaju sve nevjernike, a njih ima četiri kategorije:

– oni koji ratuju protiv nas,

– oni od kojih smo mirni, tj. koji nas ne napadaju,

– oni sa kojima smo sklopili ugovor,

– zimije, tj. nemuslimani koji žive u islamskoj državi i plaćaju porez.

Što se tiče onih protiv kojih ratujemo, prema njima nemamo dužnost njihove zaštite niti čuvanja.

Što se tiče onih od kojih smo mirni, oni imaju pravo zaštite i čuvanja u vremenu i prostoru određenom da ćemo ih štititi, radi govora Uzvišenog: ”Ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano  za njega” (Et-Tevbe, 6.). Što se tiče onih sa kojima smo sklopili ugovor, na nama je ispunjavanje istog do vremena dok traje ugovor između nas i njih, sve dok se oni toga drže i ne prekrše ništa od toga: dok ne pomažu drugima protiv nas i ne vrijeđaju nas u našoj vjeri, radi govora Uzvišenog: ”Mnogobošcima s kojima imate zaključene ugovore koje oni nisu ni u čemu povrijedili, niti su ikoga protiv vas pomogli, ispunite ugovore do ugovorenog roka. Allah zaista voli pobožne” (Et-Tevbe, 4.) i govora Uzvišenog: ”A ako prekrše zakletve svoje poslije zaključenja ugovora s njima i ako vjeru vašu budu vrijeđali, onda se borite protiv kolovođa bezvjerstva – za njih, doista, ne postoje zakletve” (Et-Tevbe, 12.). Što se tiče zimija (štićenika islamske države), od svih ovih kategorija oni imaju najviše prava, a i mnogo toga su i oni dužni prema nama zato što žive u islamskoj državi pod zaštitom i pažnjom uz porez (džiziju) koji daju islamskoj državi. Dužnost je muslimanskom vođi da i njima sudi islamskim zakonom u životima i imecima kao i načinu oblačenja, i da izvrši šerijatsku kaznu nad njima u onome što im je zabranjeno uraditi, i obaveza mu je da ih štiti i otklanja od njih uznemiravanje. Dužni su da se razlikuju i ističu u oblačenju od muslimana i da ne pokazuju i ne nose nešto što je islamom zabranjeno ili da nečim veličaju svoje vjerovanje, kao što su zvono ili križ.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.