Kozarac.ba

Džumma…


“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)



Budući da je ramazan najodabraniji mjesec u godini i da se u njemu dobra djela višestruko nagrađuju, ramazanske dane treba iskoristiti na najbolji mogući način. Ovaj tekst nudi praktične savjete kako to postići. Zato ne propustite priliku koja se ukaže jednom u toku godine! Muslimani svijeta, pa i bosanskohercegovački muslimani, ramazan doživljavaju na poseban način. Više idu u džamiju, klanjaju teraviju, prisustvuju mukabelama i predavanjima, poste, organizuju iftare, itd. Uglavnom, ramazan provedu u posebnoj atmosferi i dožive ga na poseban način.

Tako i treba, budući da je ‘u mjesecu ramazanu objavljen Kur'an’ (El-Bekare, 185.), da je to najodabraniji mjesec u hidžretskom kalendaru i da se u njemu može zaraditi najviše sevapa i najlakše se kloniti loših djela. O tome Muhammed, s.a.v.s., kaže: ‘Ko isposti ramazan, vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni grijesi koje je do tada počinio.’ (Buhari i Muslim) Međutim, da bismo blagodati ramazana još bolje doživjeli i iskoristili, pažnju, između ostalog, treba obratiti na slijedeće:

1. Preispitati nijjet s kojim ulazimo u ramazan. Naime, poznato je da ljudska djela zavise od nijjeta, odnosno ispravne namjere, tako da čovjek za neko dobro djelo može dobiti nagradu od

Allaha, dž.š., samo ako ima ispravan nijjet, a ako ga nema, onda njegovo djelo nema vrijednosti i za njega neće dobiti nikakvu nagradu. Naprotiv, može biti i kažnjen jer ga je radio u ime nekog drugog a ne u ime Uzvišenog Allaha. U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: ‘Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti ono što je naumio svojim djelom…’ (Buhari i Muslim)
Zato, oni koji žele ramazan sprovesti na ispravan način, na početku toga mjeseca moraju ispitati svoj nijjet: da li klanjaju, poste, i da li ibadete obavljaju u ime Allaha i radi Njegovog zadovoljstva, ili je to zbog drugih ljudi, zbog običaja, navike, itd. Ukoliko nijjet nije čist, mora se obnoviti i biti svjestan da sva dobra djela treba činiti radi Uzvišenog, jer je to On naredio, a loša djela izbjegavati, jer ih je On zabranio. Uz to, treba naglasiti da je to opet za dobro samog čovjeka, jer Allahu ništa nije potrebno. I ono što je naredio i ono što je zabranio je radi ljudskog dobra.

2. Učiniti tevbu, tj. potpuno očistiti dušu. Islam je veličanstven, između ostalog i po tome što čovjeku uvijek daje nadu u popravljanje stanja i uspjeh. Koliko god čovjek bio loš i koliko god da je učinio grijeha, za njega ima nade, pod uslovom da se iskreno pokaje! U više ajeta Allah, dž.š., poziva ljude na pokajanje i čišćenje svoje nutrine, kao npr.: ‘O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uveo…’ (Et-Tahrim, 8.) Koliko se Uzvišeni obraduje tevbi samo jednog čovjeka vidi se iz poznatog hadisa u kojem Poslanik, s.a.v.s., kaže: ‘Allah se više obraduje pokajanju Svakoga roba, nego što bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji bez vode i plodova!’ (Buhari i Muslim) Zbog toga, kao i zbog čišćenja duše, da bi mogao prihvatiti Allahove darove uz ramazan, svaki musliman trebalo bi da s nastupom ramazana učini iskrenu tevbu, tj. pokaje se za grijehe koje je prethodno počinio, zamoli Allaha za oprost i nastoji da ih više ne čini.

3. Å to više učiti Kur'an, ali sa razumijevanjem. Ramazan je mjesec objave Kur'ana, mjesec u kojem je Uzvišeni spustio Svoju riječ ljudima da je uče, izučavaju i u životu primjenjuju. Svaki musliman je, inače, dužan učiti i izučavati Allahovu riječ, a naročito u mjesecu u kojem je ona objavljena. Prema hadisima Muhammeda, s.a.v.s., ne bi smio proći mjesec dana a da musliman ne prouči cijeli Kur'an. Onaj ko to, inače, ne čini, ovogodišnji ramazan je prilika da konačno počne sa tom obavezom, a onaj ko još nije savladao arapsko pismo, neka se odluči i neka počne s tim ovoga ramazana. O vrijednosti učenja Kur'ana ima puno hadisa, a u jednom od njih stoji: ‘Ko prouči jedan harf iz Allahove Knjige, imat će nagradu, a nagrada se deseterostruko uvećava. Ne kažem da je ‘Elif-Lam-Mim’ harf, nego: ‘Elif’ je harf, ‘Lam’ je harf i ‘Mim’ je harf.’ (Tirmizi, hasen-sahih).
Treba naglasiti da je Kur'an objavljen ne samo da bi se učio na arapskom jeziku, nego i da bi se razumijevao. Stoga, svi oni koji ne znaju arapski jezik trebalo bi da, uporedo sa stranicom koju prouče na arapskom, pročitaju i u prijevodu, kako bi razumjeli ono što uče i što im Uzvišeni poručuje. Ako se i pored toga neki ajet ne razumije, onda se treba obratiti na neki od tefsira, tj. tumačenja Kur'ana, objavljenih na bosanskom jeziku. Tek tako vjernik može zaslužiti potpunu nagradu za učenje Kur'ana, obogatiti se njegovom porukom i sretnije i zadovoljnije živjeti i na ovom svijetu i na ahiretu.

4. Å to više čitati hadise Allahovog poslanika, s.a.v.s. Nakon Kur'ana, najvrednija knjiga na Zemlji jeste zbirka hadisa, jer su u njoj navedene riječi najodabranijeg Allahovog stvorenja, Njegovog posljednjeg poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Njegove riječu su drugi izvor islama, te, nakon Kur'ana, najbolji putokaz u ljudskom životu. O obavezi slijeđenja poslanikovog sunneta Uzvišeni kaže: ‘Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!” (Alu ‘Imran, 31.)
Zato onaj ko želi uspjeh i sreću na oba svijeta treba imati stalni kontakt sa hadisima, a naročito u mubarek mjesecu ramazanu. U našim krajevima učenje Kur'ana se u popriličnoj mjeri očuvalo u porodičnoj atmosferi, ali čitanje i izučavanje hadisa je skoro nepoznato. Tu praksu treba mijenjati, jer pomoću hadisa čovjek bolje spozna svijet koji ga okružuje, bolje shvati Allahovu poruku, budući da je oni tumače, i lakše prolazi kroz iskušenja i probleme u životu. Kur'an je višeg stila i na nekim mjestima teško ga je shvatiti, ali su zato hadisi jednostavniji i lakše ih čovjek može usvojiti i primijeniti u svome životu.

5. Okoristiti se čitanjem islamske literature. Posljednjih godina na bosanskom jeziku izdat je veliki broj islamskih knjiga i u njima je sadržano veliko blago za čovjeka. Zato te knjige ne bi smjele truhnuti u rafama, nego bi ljudi trebalo da ih što više nabavljaju i čitaju, opet za svoje dobro. Naročito to treba raditi uz ramazan, jer je to period kada su ljudske duše najčistije i kada su šejtani sputani, pa se njihova poruka može najlakše usvojiti. Ne smijemo zaboraviti da je islam vjera nauke i knjige, da prve riječi objavljene u Kur'anu potiču na čitanje i izučavanje, te da onoga ko cijeni nauku Allah pomaže i uzdiže ga na više stepene još na ovom svijetu. Dok su muslimani imali ispravan odnos prema nauci bili su prvi u svijetu!

6. Å to više klanjati nafilu namaz. Nafila namaz, baš zato što je dobrovoljna i što je čovjek ne mora izvršavati, ali to čini drage volje, kod Allaha je posebno cijenjena i On za nju daje veliku nagradu. Ona je potreba ljudima, uz nju se duševno smire i psihički opuste, uz nju duhovno i imanski jačaju i spremniji su za izazove koji ih očekuju. Muhammed, s.a.v.s., kao naš uzor, znatan dio noći provodio je u noćnoj nafili, često je klanjao duha-namaz, istiharu, tehijjetul-mesdžid, itd. U našim uslovima, onaj ko od Uzvišenog želi posebnu nagradu, gledat će da, pored teravije u džematu, klanja nekoliko rekata noćne nafile u tišini svoga doma, što staloženije i sporije, s uživanjem u namazu.
Dva rekata duha (jutarnjeg ili prijepodnevnog) namaza ne uzmu puno vremena, a za njih je obećana velika nagrada. Naime, Poslanik, s.a.v.s., veli: ‘Svako jutro na svaki vaš zglob se daje sadaka! Svaki tesbih je sadaka, svako ‘el-hamdu lillahi’ je sadaka, svako ‘la ilahe illellah’ je sadaka, svaki tekbir je sadaka, naređivanje dobra je sadaka, odvraćanje od pokuđenog je sadaka, a sve to zamjenjuju dva rekata duha namaza.’ (Muslim)
Istihara, npr., veoma je zapostavljena u našoj praksi, a ona bi nam mogla znatno pomoći u današnje vrijeme, kada čovjek sve više dolazi u situaciju da ne zna šta mu je činiti i ne vidi izlaz. Istiharom stupamo u kontakt sa našim Stvoriteljem i Njega molimo da nam pomogne u odabiru onoga što je dobro za nas i na ovom i na onom svijetu. U svakom slučaju, nafila namazi imaju veliku korist i ramazan je prava prilika da ih klanjamo što više.

7. Sjećati se Uzvišenog čineći zikr. Čovjek je po svojoj prirodi ograničen i slab, a snagu crpi iz veze sa svojim Stvoriteljem. Zato je Poslanik, s.a.v.s., stalno bio u vezi s Njim, između ostalog, čineći zikr. On je u svim momentima činio zikr, odnosno veličao Allaha, zahvaljivao Mu i od Njega tražio pomoć: prilikom buđenja i ustajanja, u vrijeme izlaska i ulaska u kuću, prilikom smjene dana i noći, kada bi bio svjedokom neke prirodne pojave, kada bi počinjao neki posao, prilikom ulaska i izlaska iz nužnika, pa sve do lijeganja u postelju. Ugledajući se na njega, trebalo bi da i mi tražimo duševni smiraj i snagu u učenju zikra koji je i on učio, naročito u mjesecu ramazanu. O vrijednosti zikra Poslanik, s.a.v.s., izrekao je puno hadisa, među kojima je i ovaj: ‘Primjer onoga koji čini zikr (spominje) svoga Gospodara i onoga koji Ga ne spominje ja kao primjer živog i mrtvog.’ (Buhari i Muslim) Koliko može biti vrijedno samo nekoliko riječi zikra vidimo iz slijedećeg hadisa: ‘Ko kaže u toku jednog dana sto puta ‘Subhanallahi ve bi hamdihi’ (Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala.), bit će mu oprošteni grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene!’ (Buhari i Muslim)

8. Obraćati se dovom Allahu, dž.š. U Časnom Kur'anu Uzvišeni poručuje ljudima: ‘Zovite Me i Ja ću vam se odazvati!’ (Gafir, 60.) Dova je sastavni dio zikra i Muhammed, s.a.v.s., se često Uzvišenom obraćao učenjem raznih dova. Koliko je dova važna vidi se, između ostalog, iz hadisa u kojem stoji da jedino dova može izmijeniti ono što je određeno čovjeku! (Ahmed, Tirmizi i Hakim u Mustedreku) Poslanik, s.a.v.s., nam je ostavio u amanet veliki broj dova, pa bismo morali njima davati prednost u odnosu na druge dove, naročito ako nisu utemeljene u ajetima i hadisima. Tako se u jednom hadisu navodi da je Poslanik, s.a.v.s., najčešće učio ovu dovu: ‘Gospodaru moj, podari nam dobro na ovom i budućem svijetu i sačuvaj nas džehennemske kazne!’ (Buhari i Muslim) U drugom hadisu stoji da je učio slijedeću dovu: ‘Gospodaru moj, zaštiti me od nemoći i lijenosti, škrtosti, duboke starosti i kazne u kaburu! Gospodaru moj, dušu mi nadahni bogobojaznošću i od grijeha je očisti, jer samo je Ti od grijeha možeš očistiti ”“ Ti si njen zaštitnik i njeno utočište! Gospodaru moj, utječem Ti se od beskorisnog znanja, nepokornog srca, nezasite duše i dove koju Ti ne primaš!’ (Muslim) Kada je Ummi Selema, jedna od njegovih supruga, upitana koju je dovu najčešće učio dok je bio kod nje, ona je rekla da je to bila slijedeća dova: ‘O Ti koji vladaš srcima, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri!’ (Tirmizi, hasen) Nažalost, zna se desiti da počesto tražimo pomoć od raznih institucija i pojedinaca a zaboravimo je zatražiti od Onoga koji sve može, sve zna i svim upravlja! Moramo se, zbog našeg dobra, navikavati na upućivanje dove Allahu u svim prilikama, kao što je to činio i Njegov poslanik, s.a.v.s. Uz to, kod Allaha je posebno cijenjena dova kojom molimo za popravak stanja muslimana u svijetu, pa uz ramazan treba da upućujemoi tu dovu, naročito za muslimane čije je stanje najteže, kao što su sada muslimani Palestine i Iraka.

9. Tragati za noću Lejletul-kadr. Najodabranija od svih noći u toku cijele godine jeste Lejletul-kadr, u kojoj je Kur'an spušten iz Levhi-mahfuza na najniže nebo, odakle je u toku dvadeset tri godine postepeno objavljivan Muhammedu, s.a.v.s. Kolika je njena vrijednost najbolje govori sam Kur'an: ‘Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.’ (El-Kadr, 3.), što znači da je ibadet u njoj vredniji od ibadeta hiljadu mjeseci u kojoj nema te noći, odnosno od ibadeta u dužini preko osamdeset tri godine! Iz navedenog se vidi koliko je ta noć značajna, pa treba da tragamo za njom i maksimalno budemo u ibadetu, odnosno u pokornosti Uzvišenom Allahu, tražeći tu noć. Međutim, Allahova je mudrost da Poslanik, s.a.v.s., ashabima nije otkrio koja je to noć, nego je u jednom hadisu rekao da je traže u noćima zadnje trećine ramazana, a u drugom je rekao: ‘Tražite Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana!’ (Buhari) Dakle, namjerno nam nije otkriveno kada je ta noć, da se ljudi ne bi oslonili na to i tu noć provodili u ibadetu a ostale zapostavili. Naprotiv, onaj ko hoće blagodati te noći treba svih deset zadnjih noći, naročito neparnih, provesti što više u ibadetu, kako bi na taj način bio siguran da je ibadetio u toj odabranoj noći. Å to se tiče posebne dove za tu noć, Poslanik, s.a.v.s., je preporučio da se uči slijedeća: ‘Allahumme, inneke ‘afuvvun, tuhibbul-‘afve, fa'fu ‘anni!’ (Allahu, Ti si onaj koji prašta, voliš da praštaš, pa mi oprosti!) (Tirmizi, hasen-sahih)

10. Ustajati na sehur i požurivati sa iftarom. Ima ljudi koji, iz raznih razloga, ne ustaju na sehur, nego poste od odlaska u postelju. Takav postupak nije zabranjen, ali jeste pokuđen, pa bi trebalo da se potrudimo da ustajemo na sehur kada god to možemo, te da jedemo do pred samu zoru, kako se to traži u hadisima. O vrijednosti ustajanja na sehur Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista berićet!’ (Buhari i Muslim)
Isto, tako, kao znak zahvalnosti Uzvišenom na blagodati koju nam daje, treba odmah iftariti, čim nastupi akšamsko vrijeme, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Ljudi će biti u dobru, sve dok budu žurili sa iftarom.’ (Buhari i Muslim) Tamo gdje su zajednički iftari pa se oduži sa jelom, zbog čega se akšam kasno klanja, treba uvesti u praksu da se iftari sa malo hrane, npr. sa hurmama i vodom, pa nastaviti sa jelom nakon klanjanja akšam-namaza.

11. Ne prejedati se. Nakon gladovanja tokom cijelog dana, neki navale na jelo u toku iftara, pa se prejedu i time sami sebi naprave problem. Nakon iftara osjećaju se teško sve dok želudac ne svari hranu, a na kraju ramazana dobiju nekoliko kilograma, jer su tokom tog mjeseca jeli više nego izvan ramazana! Islam u svemu traži umjerenost, pa i u vezi s uzimanjem jela i pića: ‘I jedite i pijte, ali ne pretjerujte! On ne voli one koji pretjeruju.’ (El-A'raf, 31.) Uz to, treba skrenuti pažnju i na način i količinu jela koja se spremaju uz ramazan. Naime, često se dešava da se uz ramazan pripremaju posebna jela, sa izvanrednim okusom ”“ što zna biti razlog prejedanja, ili se pripremaju velike količine, za koje se unaprijed zna da neće moći biti pojedene, pa se poslije znatan dio hrane baca! Ramazan je prilika za imanski i duhovni preporod, ali isto tako i za odmor i obnovu organizma, pa treba izbjegavati prejedanje i luksuz u hrani.

12. Truditi se da se ne umanji efekat na poslu. Ako se bez problema može isposlovati skraćeno radno vrijeme u toku ramazana, to treba uraditi. Ali, ako je posao takav da se mora raditi puno radno vrijeme, onda se vjernik treba potruditi da post ne bude razlogom njegove smanjene efektivnosti na poslu. Naprotiv, on treba i drugima da pokaže da se i uz post može kvalitetno obavljati posao. Činjenica je da je to teže, ali je zato i nagrada velika, jer hadisi koji govore o sedamdeset puta većoj nagradi uz ramazan odnose se i na hairli posao, a ne samo na ibadet u užem smislu značenja te riječi!

13. Davati sadaku i zekat, te činiti općekorisna djela. Sadaka se daje tokom cijele godine, ali je najveći sevap uz ramazan, pa je zato i sam Poslanik, s.a.v.s., iako je inače bio darežljiv, najdarežljiviji bio uz ramazan ”“ naročito u zadnjoj trećini. Zekat se daje jednom u toku godine, a pošto je za sva dobra djela nagrada daleko najveća uz ramazan, oni koji su dužni davati zekat trebalo bi da to čine u tom mjesecu. Isto tako, uvećana nagrada u toku ramazana odnosi se na sva hairli djela, pa bi u tom mjesecu trebalo raditi općekorisna djela, kao što je: pomirenje zavađenih, održavanje rodbinskih veza, posjeta bolesnicima, pomaganje siromašnim, akcije od zajedničkog interesa, itd.

14. Izbjegavati neprikladne TV-programe i štampu. U mnogim našim domovima navika je da televizijski aparat bude uključen veći dio dana, ako ne i tokom cijelog dana. Međutim, imajući u vidu da na našim tv-stanicama ima malo čega korisnog, morali bismo se navići da tv-program gledamo manje, naročito u ramazanu. Korisni programi, kao što su informativne emisije, obrazovne i vjerske emisije, mogu se gledati, ali, nažalost, one su u manjini na našim tv-stanicama. Neselektivnim gledanjem tv-programa omogućavamo da šejtani slobodno ulaze u naše domove, da djeluju na nas i naše porodice, a nemoralne scene u filmovima, serijama i reklamama sigurno negativno utječu na odgoj naše djece i vode ih nemoralu, izopačenosti i raznim porocima!

Slično je i sa novinama i časopisima, pa zato dobro treba da pazimo šta unosimo u naše domove i da li i sami, nesvjesno, našoj djeci nudimo slike i štiva koji pozivaju na nemoral! Ako se ništa drugo ne može učiniti, roditelj može makar isjeći iz novina ono što bi moglo negativno djelovati na kompletnu porodicu a naročito djecu, pa tek onda te novine ponuditi ukućanima. Ako hoćemo ramazan da doživimo kako treba, onda nam je to obaveza!

15. Kloniti se ogovaranja, laži, nepravde i ostalih harama. Svako dobro djelo koje radimo, pa tako i post, može biti pokvareno ukoliko se ne čuvamo harama i onoga što kvari dobra djela. Tako se može desiti da neko isposti cijeli ramazan ali od toga posta nemadne ništa, jer je npr. ogovarao ili lagao. U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: ‘Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu nije potrebno ni da napušta jelo i piće!’ (Buhari i Ibn Huzejme) Zato, ukoliko želimo da nam budu primljeni: post, namaz, zikr, i ostala dobra djela uz ramazan, moramo dobro paziti da ih ne uprljamo bilo kakvim haramima, a naročito: ogovaranjem, laži, psovkom, prevarom, nepravdom, neposlušnosti prema roditeljima, ohološću, haram zaradom, itd.
16. Krajem ramazana napraviti bilans uspjeha. Mnogo je ljudi koji ramazan provedu u dodatnom ibadetu, ali nakon ramazana se u potpunosti vrate svojim starim navikama, ne osjećajući nikakav trajniji efekat tog mubarek mjeseca. Takav pristup je pogrešan i njegov rezultat može biti da čovjek nema ništa od ispoštenih dana, od klanjanih teravija, i od cjelokupnog ramazana! U tom smislu Muhammed, s.a.v.s., kaže: ‘Koliko ima postača koji od svoga posta nemaju ništa drugo do gladi i žeđi, i koliko je klanjača nafile koji od te nafile nemaju ništa drugo do nesanice!’ (Ahmed i Darimi)

Da se i nama to ne bi desilo, pred kraj ramazana treba da se preispitamo i izvršimo obračun učinjenog u tom mjesecu, sa naglaskom na pitanje: Da li sam se ikoliko popravio u ovom mjesecu, odnosno, da li ću nakon ramazana i u čemu biti bolji nego prije ramazana? Ako osjetimo da ima napretka, da smo se popravili i da ćemo u nekom segmentu našega života trajno biti bolji, iskoristili smo taj mubarek mjesec. Ali, ako to nismo osjetili, onda treba hitno popravljati svoj nijjet, ponovo donijeti tevbu i maksimalno se potruditi da ostatak ramazana provedemo na najbolji mogući način i tako makar djelimično iskoristimo blagodati toga mjeseca. Pri tome, treba imati u vidu hadis Poslanika, s.a.v.s.: ‘Džibril mi je rekao: ‘Propao i ponižen je onaj kome ramazan dođe i prođe a ne budu mu oprošteni grijesi!’ Ja sam na to rekao: ‘Amin!” (Ahmed, Tirmizi, Hakim, Ibn Huzejme) Molimo Uzvišenog Allaha da nas učvrsti na pravom putu, da budemo svjesni vrijednosti mubarek mjeseca ramazana i da dane ramazana provedemo na najbolji način, te da tako steknemo Njegovo zadovoljstvo i na ovom svijetu i na ahiretu! Amin!










































Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.