BiH je u dubokoj krizi

Bosanskohercegovački političari iz triju konstitutivnih naroda pokušavaju nametnuti jedni drugima svoje viđenje ustroja države, umjesto da traže najmanji zajednički nazivnik kod različitih koncepata i Bosna i Hercegovina je u dubokoj krizi, izjavio je u utorak u Bruxellesu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak.

Lajčak je pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta rekao da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna država, u kojoj postoje tri različita koncepta uređenja, a dva od ta tri se u potpunosti isključuju. “Nitko ne traži najmanji zajednički nazivnik u tim konceptima, nego svi pokušavaju nametnuti svoje viđenje drugima”, rekao je Lajčak. Lajčak je rekao da Bošnjaci traže unitarnu državu s jakim središnjim institucijama, da Srbi žele jake entitete koji bi prenijeli neke ovlasti na središnju državu, a Hrvati se zauzimaju za federalno uređenje s tri razine vlasti.

Svi se slažu da sadašnje rješenje iz Dejtonskog sporazuma nije dovoljno, ali nema suglasnosti o tome kako promijeniti postojeće stanje, rekao je visoki predstavnik.

Prema Lajčaku, većina građana u Bosni i Hercgovini zna što želi – stabilnu i sigurnu parlamentarnu demokraciju uključenu u europske integracije – dok politički vođe znaju “samo ono što neće, ne i ono što hoće”.

U Bosni i Hercegovini, za razliku od Europske unije koju čini 27 zemalja, ne postoji jedinstveni ekonomski prostor zbog nepostojanja jedinstvenog seta pravila, a polovica stanovništva živi ispod praga siromaštva, ističe Lajčak.

Visoki predstavnik ponovio je da njegove mjere, usmjerene na poboljšanje učinkovitosti središnje vlade i parlamenta, koje su naišle na žestoki otpor u Republici Srpskoj, ne dovode u pitanje Dejtonski sporazum niti omogućavaju da bilo koji od bosanskohercegovačkih naroda bude nadglasan.

Mjerama koje je Lajčak donio prošli mjesec žestoko se usprotivio srpski entitet, što je Bosnu i Hercegovinu gurnulo u dosad najveću krizu od završetka rata.

Lajčak je 19. listopada donio odluku o izmjenama Zakona o Vijeću ministara BiH kojima se osigurava da se sjednice tog tijela mogu održavati u nazočnosti većine ministara te da odluke koje oni donose postaju punovažne kada za njih glasuje natpolovična većina, pod uvjetom da je za njih barem po jedan ministar iz reda konstitutivnog naroda.

Pored toga, Lajčak je zatražio da i Parlament BiH na sličan način do 1. prosinca izmijeni svoj poslovnik o radu.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice je sigurnosno stanje ocijenio stabilnim i bez znakova pogoršavanja, ali je zato za političku situaciju upotrijebio izraz “duboka kriza”.

On je kao pozitivan pomak istaknuo Mostarsku deklaraciju, koju su potpisali čelnici šest parlamentarnih stranaka, zatim akcijski plan dogovoren prošli tjedan u Sarajevu, o provedbi te deklaracije.

Lajčak je izrazio uvjerenost da će lokalni političari ipak uspjeti postići dogovor o provedbi njegovih mjera do istjecanja roka 1. prosinca, ističući da korištenje njegovih širokih ovlasti nije ono što želi.

“Ja sam u BiH u dvostrukoj ulozi, kao visoki predstavnik međunarodne zajednice imam široke ovlasti, a kao posebnom izaslaniku EU-a zadaća mi je da pomažem domaćim snagama kroz partnerski odnos. Više volim ovu drugu ulogu”, rekao je Lajčak.

Bosna i Hercegovina je ostala jedina zemlja u regiji koja još nema parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, budući da nije ispunila uvjete koje postavlja EU-u, u prvom redu riječ je o reformi policije.

Lajčak ističe da su Mostarska deklaracija i sarajevski dogovor o akcijskom planu o njezinoj provedbi koraci u pravom smjeru, koji bi mogli dovesti do parafiranja SSP-a, “ali dotle još nismo stigli”.

(FENA)