Piramida

Piše: Predrag Klincov

Bosna i Hercegovina je opet postala mjesto pažnje svjetskih medija, ali ovaj put ne zbog rata, haških bjegunaca ili osumnjičenih za terorizam, već ni manje ni više nego – piramida.

Više se novinara slilo da zabilježe početak potrage za navodnom drevnom piramidom na brdu Visočica kod Visokog nego što ih je pratilo pregovore o promjenama Ustava, najvažnijeg pravnog akta i stuba funkcionisanja svake države.

Istina o piramidi trebala bi, prama najavi fondacije koja je organizator projekta, biti poznata za 200 dana, kada će se završiti prva arheološko-geološka istraživanja.

Semir Osmanagić, začetnik projekta, arheolog amater i "balkanski Indijana Džons", kako su ga prozvali neki strani mediji zbog nezaobilaznog šešira, za nekoliko mjeseci rada je učinio više na pozitivnoj promociji BiH u svijetu nego što bi najbolja marketinška agencija mogla uraditi za nekoliko godina.

On je uvjeren da se tridesetak kilometara sjeverno od Sarajeva nalazi kamena piramida monumentalnih razmjera, ponajviše zbog platoa Visočice koja liči na meksičke piramide, kao i brdašca Plješevica čije su tri strane kao pravilne plohe podjednake površine.

Iako mnogi arheolozi i geolozi osporavaju Osmanagićevu teoriju, nesumnjivo je da je njegovo istraživanje privuklo rijetko viđenu pažnju javnosti, među kojima i mnogih koji su uvidjeli priliku za dobru zaradu na prodaji suvenira.

U Visokom i okolini uveliko znatiželjnim posjetiocima prodaju majice, ambleme, pa čak i rakiju u flaši oblika piramide. Trgovina cvjeta, pa trgovci teško mogu namoći suvenira koliko ima potražnje.

Pojedinci su otišli i dalje kupujući zemljište na prilazu mjestu ispod kojeg bi se navodno trebale otkriti misteriozne kamene ploče izrađene od strane prailira. Oni su uvjereni da će Sarajevo biti poznato samo zato što je blizu Visokog i da će kvadrat njihovog zemljišta plaćati "suvim zlatom" kada se potvrde teze o postojanju prvih piramida na evropskom kontinentu.

Ukoliko se naučnofantastična predviđanja Osmanagića i njegovih saradnika obistine, BiH bi postala jedna od glavnih turističkih destinacija u Evropi. Šta bi silni novac koji bi se boravkom turista i svim propratnim dešavanjima značio za privredni razvoj BiH teško čovjek i može zamisliti ako želi čvrsto ostati na zemlji.

Ako se teorije organizatora potrage za piramidom pokažu i netačnim, pa mnoga nadanja prhnu kao mjehur od sapunice, BiH i svi njeni građani su iz cijele priče mogli samo profitirati, jer se o nama u svijetu raspravlja na temu koja nema dodirnih tačaka sa svim pošastima koje su nas pratile prethodnih 15 godina.