altruistŠvicarski Neue Zürcher Zeitung u tekstu pod naslovom ‘Autocesta od nigdje do nikuda’ piše o gradnji autoceste od granice Crne Gore sa Srbijom do luke Bar.
List podsjeća da planovi o izgradnji te ceste nisu novi, započeli su još u vrijeme Tita. Ali tek s proglašenjem neovisnosti Crne Gore 2006. stvar je postala konkretna. Tako je 2014. koncesija dodijeljena kineskoj korporaciji Road and Bridge (CRBC), pri čemu je Kina dala na raspolaganje i kredit – u početku je riječ bila o 800 milijuna eura, ali je cijena radova u međuvremenu narasla na 1,3 milijarde, prenosi Deutsche Welle.
– Zapadne studije o izvodljivosti su u prošlosti izrazile sumnju o isplativosti ogromnog i skupog projekta u zemlji sa samo 650.000 stanovnika. Ali ipak je gradnja započeta. (…) Sada bi Crna Gora mogla da postati sljedeća žrtva kineske dužničke diplomacije. Još 2018. je američki trust mozgova Center for Global Development zemlju uvrstio u onu grupu kojoj prijeti opasnost da zbog kineskih kredita dođu u situaciju da ne mogu da plaćati dugove“, piše švicarski list.
„Prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda, 2019. je zaduženje crnogorske države iznosilo 80 posto ukupnog budžeta, a ove godine bi to moglo porasti i do 93 posto. Četvrtina tih dugova se odnosi na Kinu, i taj udio stalno raste – dodaje Neue Zürcher Zeitung.
U tekstu se podsjeća ća da Kina u okviru strategije ‘Jedan pojas, jedan put’ (One belt, one road) širom svijeta investirati velike svote novca u infrastrukturu.
– U Crnoj Gori je ovog ljeta Kina po investicijama prešišala Rusiju. Za vrijeme vladavine Mila Đukanovića postajala je sve veća ovisnost od takozvanog korozivnog kapitala, dakle novca iz autoritarnih država koji se dodjeljuje bez uobičajenih kontrolnih mehanizama pravne države. To ima veze s načinom vladanja ovog dugovječnog državnika, ali i s manjkom alternative. Crnoj Gori, kao zemlji koja nije članica EU, vrlo je ograničen pristup novcu iz strukturnih fondova Unije – navodi se u tekstu.
List analizira i računicu Kine:
– Peking na taj način osigurava pristup strateškoj infrastrukturi, a indirektno i mogućnost političkog utjecaja. Zato kineski kreditori, za razliku od Europljana, ne postavljaju pitanja o isplativosti nekog projekta ili o transparentnosti. Najvažniji crnogorski partner Kineza je Bemax, firma za koju se kaže da je tijesno povezana s Đukanovićevom strankom.
Pri tom kineski krediti nipošto nisu povoljni.
– Država snosi rizik promjene deviznog tečaja, a za sporove je nadležan sud u Hong Kongu. A priča se da u ugovoru postoji i klauzula po kojoj Kina dobiva pravo korištenja zemlje u Crnoj Gori, ako država ne bude mogla vratiti dugove. Kina je već pokazala zanimanje za luku Bar. Na sličan način je luka Hambantota na Šri Lanki dospjela pod kinesku kontrolu.
Nova crnogorska vlada traži način kako otplatiti rate kredita – samo sljedeće godine ona iznosi 67,5 milijuna dolara. Trenutno su različite opcije na stolu, od novih zaduženja kod MMF-a, do prodaje dugova stranim investitorima.
Ali svi promatrači se slažu oko toga da Crna Gora bez pomoći izvana te dugove neće moći platiti. Prije nekoliko dana je Podgorica uzela novi kredit kod zapadnih banaka u iznosu od 750 milijuna eura.
– A što će biti s autocestom?“, pita se list.
– Prva dionica od 41 kilometra trebala bi biti gotova sljedeće godine. Ali nitko ne zna što će biti s drugim dijelovima. Čak i za nužne pristupne ceste moraju se pronaći novi krediti. Ako to ne uspije, ovaj projekt će konačno postati ono kako ga u Crnoj Gori već mnogi zovu: Autocesta koji od nigdje vodi nikuda- piše Neue Zürcher Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.
(jutarnji.hr)
svabo
Add comment