Šta čeka građane na ulazu u Šengensku zonu

Građani balkanskih država, barem oni kojim za putovanje na Zapad ne trebaju vize, neugodno su bili iznenađeni kad su čuli za najavu uvođenja novih mjera za ulazak u Šengenski prostor.

Još u vrijeme izbjegličke krize države šengenskog režima polako su se počele zatvarati, vraćati kontrole na granice, no onima koji su pokazali izuzetnu kooperativnost u rješavanju problema izbjeglica na tzv. balkanskoj ruti, očito će države Šengenskog prostora drugačije vratiti uslugu.

I oni koji nisu bili dio izbjegličke krize, poput državljana Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, sad su u problemu jer im nisu jasna pravila po kojima će za godinu ili dvije morati putovati.

Naime, prošle sedmice objavljeno je da će građani regije za putovanje u Šengensku zonu morati prethodno zatražiti odobrenje od nadležnih službi Evropske unije, iako će i dalje biti oslobođeni vađenja viza.

Odobrenje će se tražiti ispunjavanjem elektronskog formulara, a odgovor EU-a stizat će u roku najkasnije 72 sata.

EU institucije će pregovarati o detaljima

Onima za koje se utvrdi da predstavljaju opasnost po sigurnost EU-a bit će odbijena dozvola za putovanje, navodi se u prijedlogu za uspostavljanje Evropskog sistema za odobravanje putovanja (ETIAS).

Novi zajednički elektronski sistem registrirat će informacije o putnicima iz trećih zemalja, uključujući ime i prezime, otiske prstiju, fotografiju lica, vrijeme, datum i mjesto ulaska i izlaska, kao i odbijanja ulaska u Šengenski prostor.

Eksperti razumiju brigu građana regije, ali isto tako ne misle da će oni biti zakinuti zbog novih pravila.

Iz Evropskog parlamenta, koji je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao uspostavljanje elektronskog sistema ulaska i izlaska, kažu da nova regulacija formalno još nije potvrđena, te da institucije EU-a još moraju pregovarati o detaljima novog sistema koji bi na snagu tek trebao stupiti početkom 2020.

Glasnogovornica Odbora za građanske slobode Evropskog parlamenta (LIBE) Estefania Narrillos kaže za Al Jazeeru da će autorizacija biti validna tri godine, a da će, prije nego što istekne, podnosioci zahtjeva moći odlučiti da li žele da se njihovi podaci spase kako ponovno ne bi trebali ispunjavati formulare.

“Parlament i Vijeće moraju još pregovarati kako bi se složili oko konačne formulacije ove odluke. Ovo bi moglo trajati nekoliko mjeseci i može se desiti da dođe do određenih promjena. Morate znati da će se o većini aplikacija odmah odlučivati nakon što su zahtjevi podneseni, a odgovor će građani dobiti ne kasnije od 72 sata nakon podnošenja zahtjeva. Jedino ako dodatne informacije ili dokumenti budu potrebni, onda će se proces odužiti. Podnosilac zahtjeva će imati 14 dana da dostavi te informacije ili dokumente“, navodi Narrillos.

Dodaje da će osobe koje se prijavljuju, a nemaju pristup internetu, moći predati prijave u uredima Delegacija EU-a u trećim zemljama. Također će, kaže, imati opciju korištenja komercijalnih trećih strana za ovu uslugu.

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Ivan Jakovčić ističe kako su poticaj za ove mjere sigurnosno nestabilna situacija u evropskom okruženju, terorizam, želja za sprečavanjem ilegalne migracije i kriminala, smanjivanje zdravstvenih rizika u slučaju epidemija i briga za sigurnost građana EU-a.

“Sigurno će to djelomično otežati putovanja građana zemalja zapadnog Balkana koji su oslobođeni viza, ali procjene kažu da bi potrebne dokumente elektronskim putem trebalo dobiti 95 posto tražitelja dok bi tek pet posto zahtjeva trebalo obaviti dodatne razgovore.“

Ublažiti pravila za hitne slučajeve

Jakovčić se slaže s tvrdnjom da bi građani zemalja zapadnog Balkana mogli biti u nezavidnom položaju zbog novog pravila.

“Međutim, ako novi sistem doprinese sigurnosti unutar EU-a to je i u interesu svih koji ulaze i borave u Šengenskom prostoru. Osim toga, odobrenje bi trebalo važiti nekoliko godina, ovisno o konačnom dogovoru unutar europskih institucija“, objašnjava Jakovčić.

Smatra da bi do trenutka primjene, što se predviđa početkom 2020. godine, konačan prijedlog trebao uključiti uvođenje iznimki, tako što će se ublažiti predložena pravila za posebne ili hitne slučajeve.

Politički analitičar iz Njemačke, Martin Brusis, strahuje da bi zbog novog pravila pojedinci mogli biti diskriminirani, jer elektronski sistem ne funkcionira perfektno.

Kaže da bi se njihovo ime zbog grešaka moglo naći na nekim listama, pa bi im tako bez razloga mogao biti zabranjen ulazak u prostor Šengena.

“Ovaj sistem je Evropska komisija predložila u novembru 2016, da bi se unaprijedila zaštita vanjskih granica Unije. Na ovom polju su institucije EU-a pod velikim pritiskom jer je učinkovita zaštita vanjskih granica preduslov da se stvore uslovi za ukidanje graničnih kontrola unutar Šengenskog prostora. Također je preduslov da se dođe do kompromisa kada je u pitanju izbjeglička politika i politika vezana za azil. EU se ETIAS sistemom želi bolje zaštiti od potencijalnih terorista i migranata, koji dolaze iz zemalja za koje nije potrebna viza. Do sada je granična policija provjeravala dokumente za putovanje samo na osnovu šengenskog informacionog sistema. S ETIAS-om će EU i zemlje članice moći provjeriti putnike i prije putovanja“, objašnjava Brusis.

Ne smatra da će ljudi s prostora zapadnog Balkana biti zakinuti novim pravilima.

“Naravno da se može reći da su ljudi s prostora zapadnog Balkana u podređenom položaju u odnosu na one iz Hrvatske i Slovenije, kao i zemalja regije koje postanu članice EU-a do 2020. kada bi se sistem trebao aktivirati“, navodi on.

Novi sistem zabrinuo i Britance

Smatra da se moraju stvoriti posebna pravila za ljude koji hitno moraju u zemlje Schengena (bolesni, poslovni ljudi, sportisti, umjetnici…) te da se osobama koje nemaju pristup internetu mora dati mogućnost da podnesu zahtjev pismenim putem.

Profesor na Univerzitetu St. Mary's u Londonu James Ker-Lindsay objašnjava kako najava novog sistema nije zabrinula samo Balkan.

“Ovdje, u Velikoj Britaniji, veliki broj ljudi smatra da je ovo antibritanska mjera, napravljena da bi se kaznilo Ujedinjeno Kraljevstvo zbog napuštanja EU-a. Mislim da ovom mjerom ljudi neće puno biti zakinuti. Nova šema liči ESTA sistemu u Sjedinjenim Američkim Državama. Znači da procedura aplikacije ne bi trebala biti komplicirana. Sve zavisi od toga kako će se novo pravilo implementirati. Ne bi trebalo imati ni ozbiljan utjecaj na ljude koji hitno moraju putovati u zemlje EU-a. Ne bi trebalo ni koštati puno, ali, kao što sam već rekao, sve zavisi od toga na koji način će EU implementirati ovu odluku“, kaže Ker-Lindsay.

Prema prijedlogu, građani država zapadnog Balkana i drugih zemalja kojima nisu potrebne vize za putovanje u Šengensku zonu bez unutrašnjih granica morat će za uslugu prethodne provjere platiti deset eura, ali će taj trošak pokrivati trogodišnji period putovanja, odnosno dok traje važnost pasoša.

Od plaćanja te naknade bit će oslobođene osobe mlađe od 18 i starije od 60 godina, članovi porodica državljana zemalja EU-a, kao i studenti i naučno osoblje.

Evropska komisija ranije je saopćila da sada postoji 60 zemalja čijim građanima nije potrebna viza za ulazak u EU, a očekuje se da će šengenske granice u 2020. preći 39 miliona stranaca.

Izvor: Al Jazeera