Kozarac.ba

Prijedorska naselja nakon novih poplava

Rijeka Sana se prije desetak dana vratila u svoje korito. Međutim na prijedorskom području ima još uvijek prostora u kojima se zadržala voda, koja svjedoči da su se nedavno Prijedorčani po ko zna koji put susreli sa poplavom, u kojoj je bilo zaplavljeno 100 kuća i velike površine obradivog zemljišta.

Na svu sreću ona je bila manjeg obima u odnosu na onu iz 2014. godine, međutim to nije baš neka velika utjeha za one kojima su bile zaplavljene kuće i imanja.

Naglo topljenje snijega uslijed visokih temperatura početkom marta podiglo je vodostaj Sane do 454 centimetara, što je uticalo na njeno prelijevanje iz korita. Međutim, oni koji su se suočili sa poplavom tvrde da topljenje snijega nije jedini krivac za poplavu i o tome su govorili za Anadolu Agency (AA).

– Neispravni šahtovi i podzemne vode veliki problem –

U dijelu prigradskog naselja Tukovi u kojem je u toku izgradnja kanalizacione mreže, nestručno izgrađeni šahtovi izbacivali su podzemnu vodu koja je plavila dvorišta, ali i oranice.

Nedima Kazića ekipa AA zatekla je u potopljenom dvorištu.

“Na ovom nivou Sane nikada nam nije bila podzemna voda ovdje. Možda da se pojavila negdje slučajno kao neka lokva na ovome nivou. To posebno izgradnjom ovih šahtova, a oni su preniski i izbacuju vodu. Da su ostavljeni na možda nekom višem nivou ne bi izlazila voda ili da se nešto regulisalo. Ja ne znam da li oni to treba da završavaju ili je to završeno. Ako je to završeno onda će to biti jako zeznuto”, poručio je Kazić.

Na pitanje kako problem riješiti, pojedinici su govore da oni ne znaju, ali da to predstavnici vlasti znaju. Poručili su im da obiđu i vide zaplavljena područja. Žitelji tog naselja su u strahu da će šahtovi, kada kanalizaciona mreža bude predata na korištenje, prilikom budućih poplava, izbacivati sa vodom i fekalije.

Mještatina naselja Jeftu Savanovića muče podzemna vode, ali na drugačiji način. On je tokom rata izbjegao iz Turbeta i na podvodnom području kupio je plac i napravio kuću.

“Podzemne vode su se do sad javile šest do sedam puta, a 2014. godine voda je bila visoka do prozora na kući. Dobio sam građevinsku dozvolu, sve, ali nisam znao da su tu tolike podzemne vode. Ja ne mogu vjerovati da ovako može naglo doći. U blizini je velika šljunkara, dođe voda otuda, ova odozdo, tako da za sat vremena poravna. Da mi je par kamiona šljunka i dva do tri kamiona zemlje da naspem ovo, bilo bi koliko toliko zaštićeno. Ja zasad ništa ne mogu, a nemam kud sada u ovim godinama”, kazao je Savanović.

Dodaje da su ljudi dolazili čamcem da mu iz kokošinjca spase piliće, međutim nisu uspjeli.

Žitelji naselja Raškovac suočavali su se sa plavljenjem rijeke Sane, ali i kanala koji prolazi kroz njega.

“Desnoj strani Raškovca nam pravi problem kanal. On nije čišćen svih ovih godina. Od 2000-te godine sam ja u Raškovcu i do sada nije čišćen. Pun je svega i on bi trebao da se čisti, kao što bi trebalo i korito rijeke Sane”, kazala je Sabira Medić.

Dodaje da se kad je bila predsjednica Savjeta mjesne zajednice usmeno i pismeno obraćala stučnim službama u lokalnoj zajednici sa molbom da se ukloni ostrvo iz korita rijeke Sane, jer ga ono sužava.

Prema njenim riječima sadašnja situacija se znatno razlikuje u odnosu na neka ranija vremena.

“Prije su bile kiše i snijeg još veći, ali nismo doživljavali što sad doživljavamo. Ne znam šta je u opštini predviđeno, ali trebalo bi graditi nasipe, jer su sve ove kuće plavljene, tu je vlaga i to ne vrijedi ničemu”, istakla je Sabira.

-Grad zaštitili, okolna naselja i građane oštetili-

Sa rođacima Enverom i Seadom Karagićem iz naselja Bišćani ekipa AA razgovarala je pored ceste na kojoj je, zbog njene poplavljenosti, prilikom svake popave redovno obustavljen saobraćaj.

Enver Karagić je rekao da je oduvjek taj prostor bio plavljen, ali da nikad nije plavljeno kao poslednjih godina. Napomenuo da je to zbog toga što je korito Sane izdignuto, odnosnono plitko, ali i zbog realizacije pojedinih projekata kojima je voda od koje zaštićena gradska zona, usmjerena ka drugom pravcu.

“Upravo zbog toga što je ona velika gdje smo mi, pa gore prema takozvanom Brdu.
Ona sve odnese i zemlju i usjeve i puteve. Mi smo faktički odsječeni, samo imamo sreću što imamo okolni put, odnosno preko Brda za Prijedor. Grad su zaštitili nas su oštetili. Njih zanima samo grad, a ne zanima ih šta će biti sa nama”, naglasio je Enver.

Svoju tvrdnju potkrijepio je podatkom da nakon poplave 2014. godine nisu nikakvu oštetu dobili.

Sead Karagić, predsjednik savjeta MZ Rizvanovići, rekao je da izgradnjom nasipa, koji je zaštitio jedan dio Tukova, rijeka Sana još više ugrožava njihovo i naselja nizvodno sve do Raškovca, Brezičana. Naglasio je da je ugrožena kompletna lijeva i desna obala Sane, među kojima i naselja Svodna i Blagaj na pravcu prema Novom Gradu.

“Jedino rješenje je produbljavanje korita Sane i od tog istog materijala koji se vadi iz Sane da se naprave nasipi i na lijevoj i na desnoj obali Sane. To je manja investicija nego da se se rade od betona”, kaže Sead.

Smatra da ima dovoljno materijala koje bi se moglo izvaditi iz korita rijeke za izgradnju nasipa.

-Realizovani projekti smanjili efekte poplave-

Šef Odsjeka Civilne zaštite grada Prijedora, Dušan Vranješ, rekao je da su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS i Javnog preduzeća “Vode Srpske” nakon poplave u 2014. godini realizovali pet projekata na regulaciji vodotoka rijeka Sane, Gomjenice i Miloševice.

Naveo je da je urađen parapetni zid na lijevoj obali Sane u naselju Tukovi, izvršena regulacija desne obale rijeke Sane, podignut krovni nasip rijeke Gomjenice, izvršeno čišćenje rijeke Miloševice i izvršeno podizanje gradskog kanala Berek.

“Na bazi analiza koje smo mi sproveli, došli smo do zaključaka da su ti radovi značajno uticali na smanjenje efekata poplave. S obzirom na činjenicu da su ranije poplave koje su se dešavale, a koje su dostizale ove nivoe vodostaja, znači blizu 454 centimetara koji je bio maksimalan, daleko je veći broj stambenih objekata bio zahvaćen i u značajan veći broj objekata je prodrla voda, dakle bili su poplavljeni”, kazao je Vranješ.

Vranješ je rekao da se u Prijedoru nadaju da će nakon više puta ukazivanja na probleme sa kojim se ova lokalna zajednica susreće, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS i JP “Vode Srpske” koje upravljaju vodama u RS u narednom periodu realizovati projekte na regulaciji vodotoka na području tog grada.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.