Å ta su dogovorili Dodik i Lagumdžija?

Nakon jučerašnjeg dogovora Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDPBiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), reakcije su brojne. Institucije sistema obezglavljene su i u BiH je na snazi filozofija jednopartijskog sistema, smatra intelektualna javnost. Reagirala je čak i Ambasada Norveške u Bosni i Hercegovini…

Dogovor SDP-SNSD: Nadležnosti i novac entitetima

Da podsjetimo, lideri ovih stranaka, Zlatko Lagumdžija (SDP) i Milorad Dodik (SNSD) su, nakon sedmosatnog sastanka u Sarajevu, usaglasili da bi se tužioci trebali birati u nadležnim parlamentima i skupštinama, kojima će i odgovarati. Upravo je zbog ovog reagirala Ambasada Kraljevine Norveške u BiH – izrazili su zabrinutost povodom „političkih prijedloga kojima se potkopava nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u vezi s imenovanjem tužilaca na svim nivoima u BiH".

„Norveška finansijski podržava rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, jer vjeruje da samo ono može osigurati da je izbor sudaca i tužitelja zasnovan na stručnosti, a ne na političkoj pripadnosti. Reformirano pravosuđe ima potencijal da poboljša život bh. građana i poslovnog okruženja za kompanije. Zato vjerujemo da ove reforme trebaju biti nepovratne“, saopćeno je.

Zatvorene izborne liste – šta je to?

Napomene radi,  radi se o prijedlogu na kojem Dodik već izvjesno vrijeme insistira i kojem se protivi dio stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH. Prema medijskim spekulacijama jučer, Lagumdžija je konačno prihvatio taj prijedlog kako bi Dodik, zauzvrat, odustao od zahtjeva koji je podnio za smjenu lidera SDP-a.

Uz navedeno, delegacije SDP-a i SNSD-a dogovorili su promjenu Izbornog zakona, da već na sljedećim (općim) izborima 2014. godine budu stvorene zatvorene liste, tj. birači glasaju samo za stranku ili listu, ali ne i za kandidate. Jasenko Selimović, šef pregovaračkog tima SDPBiH, za Al Jazeeru je izjavio kako je do dogovora o zatvorenim listama došlo zbog "potrebe za zaštitom manjinskog spola":

"Glavna vodilja za ovo rješenje je bila zaštita prava manjinskog spola. Zakonom je predviđeno da trećinu imena na listama zauzimaju žene, ali im to nije garantiralo da će biti izabrane. Ne, na ovaj način nije došlo do zakidanja demokratskog prava birača da svoj glas daju direktno stranačkim kandidatima.“

No, prema reakcijama na jučerašnji dogovor, situacija je nešto drugačija. Predsjednik Socijaldemokratske unije Nermin Pećanac pozvao je Lagumdžiju da odstupi sa svih funkcija jer pregovara sa SNSD-om o „strateškim državnim pitanjima o kojima može da raspravlja i odlučuje samo Parlament“. Generalni sekretar SDA Amir Zukić kazao je za Al Jazeeru kako je dogovorom Lagumdžije i Dodika došlo do "derogiranja državnih funkcija na entitetski nivo kako bi se sačuvala jedna fotelja – ministarsko mjesto Zlatka Lagumdžije".

"Mi smo se borili kako bismo stvorili nezavisno sudstvo, a sada stvaramo stranačke okvire u sudstvu, kako bi se njime upravljalo iz stranačkih i drugih interesa", rekao je Zukić koji je odluku odluku o zatvorenim izborim listama nazvao "urušavanjem demokratije".

Profesor na banjalučkom Univerzitetu, kako piše Slobodna Evropa, Mladen Miroslavljević kaže kako ne zna nijednu državu u kojoj se „lideri stranaka unutar nje šetaju od mjesta do mjesta i dogovaraju se o najbitnijim pitanjima te države; ne znam da se to ni u polunormlanim državama događa, a pogotovo ne u onim normalnim.“

Psihologija jednopartijskog sistema

Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić političko stanje, u kojem se odluke o vitalnim nacionalnim pitanjima donose na sastancima šestorke, ili pak dvojice lidera, ocjenjuje psihologijom jednopartijskg sistema u kojem su političke stranke uzurpirale funkciju države.čorđe Vuković, politički anlitičar, dodaje: „To više nije partiokratija. Nikad se nije radilo na jačanju institucija ni na državnom, ni na entitetskim nivoima.“

„Nakon propasti aprilskog paketa, izmještanje političkog odlučivanja izvan demokratskih procedura i institucija postala je karakteristika političkog života u BiH, što predstavlja opasnost za cjelokupan demokratski život političke zajednice kakva je BiH“, kaže Asim Mujkić, prof. sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka. „U tome je posebno poražavajuće učešće međunarodne zajednice u ohrabrivanju, podršci takvoj vrsti vaninstituicionalnog, suštinski nedemokratskog načina. Pazite, to su ljudi manje-više bez legitimiteta za te stvari. To je naprosto nedopustivo. I volio bih svakom od tih evropskih poslanika koji dođe i to podržava da mu preporučim da mu se to u njegovoj državi isto tako radi.“

(Radiosarajevo.ba)