Karadžić: Srpski policajci i bolesni umovi

Masakr nad 200 bošnjačkih muškaraca na Korićanskim stijenama u avgustu 1992. godine počinili su srpski policajci iz Prijedora i “bolesni umovi”, posvjedočio je na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom sudu Nenad Krejić, bivši načelnik policije u Skender-Vakufu.

Krejić je izjavio da je 21. avgusta 1992. bio na mjestu zločina na planini Vlašić i vidio “između 150 i 200 tijela” u nepristupačnoj provaliji. Od policajaca je čuo da su “pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor priznali da su pobili te ljude, pošto su im uzeli novac i zlato”.

Prema optužnici protiv Karadžića, policajci, koji su iz Prijedora sprovodili konvoj zarobljenika ka Travniku, strijeljali su na Korićanskim stijenama 200 Bošnjaka. Krivicu za taj zločin pred Tribunalom u Haagu 2004. godine priznao je Darko Mrđa, poslije čega je osuđen na 17 godina zatvora.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce od 1992. do 1995. godine.

Krejić  je izjavio da je o zločinu odmah obavijestio načelnika regionalnog policijskog centra u Banjoj Luci Stojana Župljanina, kojem se trenutno sudi u Haagu za zločine počinjene u BiH.

22. avgusta 1992. kod Župljanina je održan sastanak posvećen izvlačenju tijela iz provalije, kojem su, pored Krejića i predsjednika opštine Skender-Vakuf – koju su srpske vlasti preimenovale u Kneževo – prisustvovali i predsjednik ratne opštine Prijedor Milomir Stakić i šef prijedorske policije Simo Drljača.

“Rečeno je da je zločin počinjen, da su tijela tu i da bi trebalo sprovesti istragu i procesuirati odgovorne za taj zločin”, rekao je Krejić, uz sugestiju da su se tome protivili Stakić i Drljača.

U Haškom tribunalu, Stakić je osuđen 2006. godine na 40 godina zatvora, dok je Drljača poginuo prilikom hapšenja po nalogu Haškog tribunala.

Župljanin je, prema iskazu svjedoka, na sastanku pročitao i Karadžićevu depešu da se čelnici dvije opštine pozabave tim problemom.

“Zbog toga što tijela ubijenih Bošnjaka nisu bila izvađena iz provalije, 30. avgusta 1992. u Banjoj Luci je održan još jedan sastanak, kojim je predsjedavao ministar odbrane RS-a Bogdan Subotić”, izjavio je Krejić, istaknuvši da je, u međuvremenu, civilna zaštita leševe prekrila granjem.
 
Subotić je, kako je kazao svjedok, na sastanku pitao Drljaču: “Ko je vama uopšte dozvolio da izmještate stanovništvo iz Prijedora”, a Drljača je uzvratio: “A, što vi to mene pitate, kad bolje znate ko je dogovarao i kako je dogovarao”.

Optuženi Karadžić je u unakrsnom ispitivanju sugerisao da je motiv “nevelike grupe počinilaca” za zločin na Vlašiću bila “pljačka”.

“I tada i danas sam mislio da su počinioci bili psihički bolesni ljudi. Takav zločin samo bolestan um može počiniti, a na drugo mjesto bih stavio pljačku kao motiv”, odgovorio je Krejić.

On je potvrdio da se na prvom sastanku u Banjoj Luci Župljanin “derao” na Drljaču kako bi uklonio mogućnost zataškavanja zločina, insistirajući da se počinioci kazne.

Drljača je, kako je rekao svjedok, na zahtjev prijedorske vlasti da obezbjede izvlačenje tijela “reagovao negativno”.

Karadžić se svjedoku zahvalio što je obavljao dužnost na čast, ne samo njemu, nego i RS-u.

Suđenje će biti nastavljeno u utorak, 8. novembra ove godine.