“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)
‘’Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da bližnjim udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primate, On vas savjetuje.’’ ( En-Nahl 20.)
Draga braćo i sestre! Nema ništa ljepše od druženja sa Kur’anom i razmišljanja o njegovim veličanstvenim porukama i poukuma.
Kur’anski ajet koji je ujedno i moto naše hutbe, a koji je, rekli bismo, u sebi sublimirao cjelokupni islamski ahlak, zaslužuje da bude tematski obrađen u ovoj hutbi, kako bismo uzeli pouke iz njega i kako bi nam ova Božanska poruka bila svjetiljka koja će nam osvjetljavati životni put, i ideja vodilja na temelju koje ćemo urediti cjelokupni naš život i naše ponašanje. To je devedeseti ajet iz sure En-Nahl, a koji glasi:
‘’Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da bližnjim udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primate, On vas savjetuje.’’
Komentirajući ovaj ajet, Hasan Basri je rekao: ‘’To je ajet koji nije izostavio ni jedno dobro djelo, a da ga nije naredio, niti i jedno zlo, a da ga nije zabranio.’’ A Katade je kazao: ‘’Nema ni jedne osobine lijepog ahlaka niti pohvalnog svojstva, a da ovim ajetom nije naređeno, niti ima ijednog lošeg djela i pokuđenog svojstva, a da njegova zabrana nije sadržana u ovom kratkom ajetu.’’
Citirani kur’anski ajet, prije svega sadrži načelo pravednosti i Allahovu naredbu njegove primjene u svim segmentima života i svim životnim situacijama. A pravednost u islamu podrazumijeva objektivnost i primjenu jednakih aršina prema svima, a izbjegavanje svakog oblika nepravde i pristrasnosti.
Na pravednost ne smije utjecati strast, simpatija ili antipatija, niti se može mjenjati i prilagođavati s obzirom na rodbinske ili neke druge veze, niti s obzirom na bogatsvo i siromaštva, moć i slabost i sl. Na to aludira sljedeći ajet:
‘’O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti.’’ (El-Maide, 8.)
A o nagradi za pravednost, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘’Pravedni će na Sudnjem danu biti na minberima od svjetla.’’ (Muslim)
Drugo načelo koje je spomenuto u ajetu jeste dobročinstvo koje ovdje ima opće značenje i podrazumijeva ponajprije lijep odnos prema Allahu, kroz iskrenost u vjerovanju, ibadetu i potpunoj pokornosti Njegovim naredbama, ali također i lijep odnos i dobročinstvo prema ljudima.
Dobročinstvo obuhvata i riječi i djela podjednako i sve osobine lijepog ahlaka, kao što je uzvraćanje na dobro, još ljepšim i boljim postupkom i djelom, kao i uzvraćanje na zlo, oprostom koji će osvojiti i najtvrdokornija srca i od neprijatelja učiniti prisnog prijatelja, kao što stoji u sljedećem ajetu:
‘’Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.’’ (Fussilet, 34.)
Posebno je važno dobročinstvo prema rodbini i održavanje rodbinskih veza. U tom smislu je i hadis Allahovog, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘’Ko želi da mu se poveća opskrba i produži život, neka čuva rudbinske veze.’’ (Mutefekun alejhi)
Nakon naredbe pravednosti i dobročinstva, u ajetu slijedi zabrana svih zala i grijeha, kao što je razvrat, u šta spada blud i sve vrste bludnih radnji, zatim griješenje i sve vrste grijeha, velikih i malih, koji znače suprostavljanje Allahovim naredbama i naredbama Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim se u ajetu zabranjuje nasilje u svim njegovim oblicima.
Kur’an na mnogo mjesta upozorava na sustezanje od činjenja grijeha i nasilja drugim ljudima, a posebno prijeti onima koji proliju nedužnu ljudsku krv tj. onima koji napadaju na ono što je islam učinio svetim i nepovredivim., život čast i imetak.
U tom smislu je i hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Nema grijeha zbog kojeg čovjeka prije stiže kazna, još na dunjaluku, osim onoga što takve čeka na Ahiretu, kao što je nasilje i kidanje rodbinskih veza.’’ (Hakim)
Molim Allaha, dželle še'nuhu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da nas učini od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!
Amin!
Add comment