“Američka borba u Iraku je gotova, vrijeme je da okrenemo stranicu”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Barack Obama zvanično je okončao američku ratnu ulogu u Iraku nakon sedam dugih godina borbe i krvoprolića rekavši u utorak navečer po lokalnom vremenu da je “vrijeme da se okrene list”.

Sada je, kako je rekao Obama, najveći prioritet SAD-a oporavak bolesne ekonomije.

Obama se američkim građanima obratio iz Ovalnog ureda, sa istog mjesta odakle je George W. Bush objavio početak rata.

Američki predsjednik, koji se od samog početka žestoko protivio američkoj invaziji na Irak, rekao je da su SAD platile ogromnu cijenu kako bi Iračanima dali šansu da odrede vlastitu budućnost, cijenu koja uključuje više od 4.400 mrtvih vojnika, desetine hiljada ranjenih i stotine milijardi potrošenih dolara.

Američki predsjednik govorio je i o utjecaju rata u Iraku na slabljenje američke ekonomije i trošenje novca koji je bio neophodan za prosperitet SAD-a.

U svom tek drugom obraćanju iz Ovalnog ureda, koji je trajao manje od 20 minuta, Obama je gledao direktno u TV-kameru, skrštenih ruku koje je držao na stolu, sa porodičnim fotografijama i predsjedničkom zastavom u pozadini. Glas mu je bio dubok.

I dok pokušava okončati jedno od najmračnijih razdoblja u američkoj historiji, Obama istovremeno pojačava aktivnosti u afganistanskom sukobu. On je rekao da će povlačenje iz Iraka SAD-u omogućiti resurse neophodne za ofanzivu u Afganistanu, najdužem američkom ratu nakon Vijetnama.

Za razliku od SAD-a, za Iračane rat još nije gotov. Zemlja je pogođena nasiljem i političkom nestabilnošću, dok se građani konstantno bore sa nestašicom električne energije i vode.

Obama će u Iraku zadržati 50.000 vojnika kao podršku i borbu protiv terorizma, a ne očekuje se da se posljednje trupe povuku barem do kraja 2011. godine, prenosi “Associated Press”.

Rat u Iraku – skupa katastrofa

Rat u Iraku katastrofa je koja je koštala hiljadu milijardi dolara, konstatira u srijedu autor komentara u britanskom The Guardianu.

Barack Obama je proglasio kraj rata, američki vojnici se vraćaju kući, ali Iračani su tek neznatno slobodniji nego što su bili prije početka sukoba 2003. i mnogo manje sigurni.

Nakon sedam godina anarhije dva miliona Iračana je i dalje raseljeno u inostranstvu, isto toliko je raseljeno širom zemlje, a proizvodnja nafte je manja nego prije invazije.

Procjenjuje se da je oko 100.000 civila izgubi život, zemlja nema stabilnu vladu, obnova je minimalna, a korupcija široko rasprostranjena.

Većina promašenih, takozvanih liberalnih intervencija izvršenih poslije Drugog svjetskog rata – od Vijetnama do Libanona i Somalije, bar je pokrenuta iz dobrih namjera.

Povod za rat u Iraku, međutim, bila je laž koju su ponavljali George W. Bush i Tony Blair, laž u koju nisu povjerovali Njemačka, Francuska, Rusija i Japan, pa se nisu ni angažirali u sukobu.

Irački rat bit će zapamćen u historiji kao katastrofa koja je više od bilo čega drugog doprinijela udaljavanju atlantskih sila od ostatka svijeta i diskvalificirala te sile u ulozi globalnog policajca.

Taj rat je nevjerojatno pretjerana reakcija paranoidne i krajnje militarizirane američke države na pojedinačni teroristički čin izvršen 9. septembra 2001. godine i pokazao je koliko su međunarodni odnosi malo napredovali još od ubistva nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu, piše autor komentara u Guardianu.