Pažnju svijeta privukla farma mlijeka iz Bosne i Hercegovine koja proizvodi struju iz organskog otpada

Visokotehnološka farma mlijeka “Spreča” među prvima je u Bosni i Hercegovini koja pretvara biogas iz životinjskih fekalija i silaže u električnu energiju, jer želi postati samostalna u vrijeme kada visoke cijene energije predstavljaju rizik za poljoprivredu zavisnu od subvencija.

Projekat na farmi Spreča u skladu je sa naporima vlade da postepeno prebaci svoju proizvodnju energije na obnovljive izvore.

Farma je kroz organski otpad u stanju da proizvede više struje za sat vremena nego što prosječno domaćinstvo potroši za mjesec dana. Proizvodnja energije počela je u septembru, radi na 50% – 60% kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali će moći proizvoditi 600 kilovata na sat kada sistem bude u potpunosti operativan, piše Reuters.

Ideja da se mješavina kravljeg i kokošijeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada koji se nalazi na farmi pretvori u biogas rodila se prije skoro deceniju, rekao je direktor farme Said Karić. To je prvi takav projekat u Federaciji BiH, kažu Karić i vođa projekta Mirsad Tursunović.

“Predviđeno je da se krunišu postojeći procesi na farmi”, rekao je Karić na farmi u vlasništvu sarajevske mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastite i zakupljene zemlje i ima kapacitet za 2.000 visokoprinosnih grla.

Sistem sa organskim otpadom na farmi, koji već koristi automatizaciju i visokotehnološke mašine, podržava vlada i finansira je Sarajevo Milkos.

“Ovo je korak ka usklađivanju sa evropskim standardima i predstavlja ekonomski model koji se može razviti za povećanje ekonomičnosti poslovanja, imajući u vidu da je primarna poljoprivredna proizvodnja niska zarada”, dodao je Karić.

Bosna i Hercegovina, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20% njenog BDP-a , jedini je balkanski izvoznik električne energije, sa oko 60% proizvodnje iz elektrana na ugalj, a ostatak uglavnom iz hidroenergije.

I FBiH i RS su se obavezali da će povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini usporila te planove. Toplotna energija nastala tokom fermentacije biogasa također se koristi za grijanje nekih privrednih objekata.

“Naš dugoročni plan je izgradnja plastenika koji bi se također grijali na ovu toplotnu energiju”, zaključio je Karić.