Kozarac.ba

Veliko priznanje za bh. pisca: Darko Cvijetić dobitnik Frica

Dobitnik nagrade Fric za najbolju proznu knjigu 2018/19, objavljenu u Hrvatskoj, bosanskohercegovački je autor Darko Cvijetić. Cvijetić je nagrađen za roman “Schindlerov lift”, objavljen u Buybookovom izdanju, a žiri ga je ocijenio kao “roman nevjerovatne razorne moći, sazdan na metaforama i pjesničkim slikama”.

“Tridesetak poglavlja, od kojih je svako priča za sebe, gradi neku vrstu omnibusa u rasponu od onoga tko nije ispričao priču do onoga tko ju je ispričao uz dramski prolog koji nas odmah udara u pleksus i epilog koji taj mrak ne osvjetljuje”, navodi se u obrazloženju žirija koji su činili glumica Lana Barić, historičar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić, književna kritičarka Jagna Pogačnik i Igor Vikić, urednik kulture sedmičnika Express. Kao što je poznato, žiri Frica obično čine posvećeni čitatelji, radije nego profesionalni kritičari i autori.

Sastavljač Schindlerove liste

Radnja romana “Schindlerov lift” smještena je u Prijedor. U tom gradu, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, trideset godina nakon jednog velikog rata, izniču dva solitera, crveni i plavi, dokaz rasta i napretka, boljeg danas i sutra. I jedan lift, marke Schindler, znak urbanosti i prosperiteta. Metafora uspona i pada, onoga gore i onoga dolje, života prije i poslije, skučenoga prostora susreta i rastanaka. Lift je i život, ali i smrt. Slikom nesretnim slučajem obezglavljeno umorene djevojčice upravo u tom liftu rastvara se zlo koje će s budućim ratom postati krvožedna zbilja. Crveni soliter i njegov lift (marke Schindler), “vertikalno su selo”, kako to autor kaže, to je soliter u kojemu se “smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega”, to je zbroj raznolikih sudbina, nacija, vjera i nevjera, misli i nemisli, manjih i većih nevolja, i nepodopština, smijeha i suza, većih i manjih ljudi, kako je Selvedin Avdić rekao, “crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu”. Na devedesetak stranica pred čitaocima se ruši jedan svijet, svijet radničkoga uspona, kad je “na hiljade radnika dnevno tutnjalo ispred solitera žureći se u smjene… i svi su poznavali svakoga, svatko je znao nekoga tko radi u Celulozi, ili Rudniku, ili Bosnamontaži ili…) te se prelama u tragediju komšiluka koje gubi svoju ljudskost onog časa kad se svede na naciju i ni zeru više (“Nema više nikakvih radnika. Imaju samo Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali. Nema radnika. Radnici su potonuli u naciju i ostali punih pluća vode, na dnu.”). Crveni soliter, autorovim riječima, bio je “krvavi zamajac za tihi dolazak smrtolike prilike, koja će se u zgradu zavući i više iz nje nitko je neće znati, niti htjeti istjerati”.

“Ali neko mora zabilježiti žrtve, oteti ih zaboravu, oteti ih ubojicama, netko mora sačiniti svoju Schindlerovu listu (listu mrtvih, ovaj put), kojoj su glavni topos i retorička poluga taj lift (marke Schindler) i svaka asocijacija je namjerna, a simbolički kapital golem. Jednostavnom, tečnom, gotovo lakom rečenicom, što je još bolnije, izrazito preciznom, izbrušenom, dokumentirajući, bilježeći, izbjegavajući patetičnost, poetskom repetitivnošću (lift marke Schindler) i suspregnutom, potkožnom emocionalnošću autoru ne preostaje drugo, nego da sebe i nas riječima i pričama oslobodi koncentrata zla koji se staložio u tom trenutku poraza svake ljudskosti na putu od prizemlja do trinaestoga kata jednog nebodera koji je razderao svaki nebeski utopistički privid raja i raje”, razlozi su zbog kojih je žiri nagradio Cvijetića.

Među finalistima našla su se još dva romana bosanskohercegovačkih pisaca “Skica u ledu” Josipa Mlakića i “Isijavanje” Namika Kabila, a ostali finalisti bili su Maša Kolanović sa zbirkom priča “Poštovani kukci i druge jezive priče”, Zoran Žmirić s romanom “Pacijent iz sobe 19” i Bojan Žižović s romanom “Stanka”.

Suočavanje s prošlošću

Nagrada Fric dodijeljena je treći put, a dodjeljuje je sedmičnik Express, vrijedna je 75.000 kuna, a dodjeljuje se za najbolju knjigu fikcijske proze – romane, novele, pripovijetke – pod uslovom da je premijerno objavljena u Hrvatskoj između 1. jula 2018. i 31. juna 2019. godine, te da nije prevođena na druge jezike. Širi izbor obuhvatio je 13, dok su ukupno bila 52 prijavljena djela. Ove godine dominirao je roman nad pripovjednom prozom, žanrovski su raznoliki, od krimića, preko bildungsromana, do ratne proze, dok su autori obrađivali razlite temate: identitetsku krizu, manjinske pozicije, idejne ćorsokake savremenog povijesnog trenutka… Knjige su tu koje se suočavaju s ratnom prošlošću i postsocijalističkim prezentom, ali s jasnim uplivom u najveće izazove savremenosti.

 

(Oslobođenje)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.