Kozarac.ba

Zagreb: Spomen na bijele trake i masovne žrtve iz Prijedora

U Zagrebu počelo četverodnevno obilježavanje Dana bijele trake, prvi put u zajedničkoj organizaciji Bošnjaka i Hrvata.

Piše: Tomislav Šoštarić

Da se ne zaboravi i da se ne ponovi – to je poruka odaslana s okruglog stola pod nazivom ‘Stradanje Hrvata Prijedora i Sanske doline’, kojim je u Novinarskom domu u Zagrebu počelo četverodnevno obilježavanje Dana bijele trake, sjećanje na žrtvu 3.173 pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda, ubijenih na području Prijedora 1992. godine.

Sudionicima okruglog stola, u sklopu manifestacije koja se održava pod pokroviteljstvom gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, simbolično su vezane bijele trake na nadlakticu.

Manifestacija se obilježava treću godinu zaredom, a prvi puta u zajedničkoj organizaciji Bošnjaka i Hrvata, odnosno udruge Hrvatski dom Ljubija i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

“Ovi se dani obilježavaju na uspomenu na 31. svibanj 1992. kada su ilegalne srpske vlasti koje su na silu preuzele vlast u Prijedoru, dale jedan proglas, odnosno jednu zapovijed putem svih medija da svi nesrbi, znači svi stanovnici grada Prijedora i Općine Prijedor koji nisu Srbi, moraju se obilježiti bijelom trakom, znači da moraju na rukav staviti prilikom izlaska iz svojih kuća bijelu traku i na prozore svojih kuća i stanova moraju staviti bijelu plahtu, da bi na taj način pokazali lojalnost novoj vlasti koja je došla u Prijedor”, rekao je za Al Jazeeru predsjednik udruge Hrvatski dom, Zakarija Gavranović.

‘Kao Židovi u Drugom svjetskom ratu’

“Nakon tog dana, bez obzira što smo mi, većina Hrvata i Bošnjaka, poštivali su tu njihovu zapovijed, znači nosili smo obilježja kao Židovi u Drugom svjetskom ratu, desili su se grozni zločini bez obzira na sve”, kaže Gavranović.

U Prijedoru je za vrijeme proteklog rata ubijeno više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata iako tamo nije bilo borbenih djelovanja. Od svih žrtava, 256 je žena i 102 djece. Još do danas, kažu organizatori, tamošnje vlasti ne dozvoljavaju da se mjesta stradanja obilježe. Smatraju da se radi o prvom genocidu u BiH.

“Zašto ta cijela priča stoji pod tepihom, zašto nije davno već stavljena na stol, zašto hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine izbjegavaju da obiđu Prijedor i cijeli taj kraj, znači Općinu Prijedor i dolinu rijeke Sane, to je pitanje koje muči mene, a i sve nas ovdje, a volio bih čuti njihov odgovor”, kaže Kemal Bukvić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Iz Prijedora je, prema Gavranovićevim podacima, izbjeglo oko 90 posto Hrvata i Bošnjaka. Hrvata je prije rata bilo oko šest i pol tisuća, a sada ih živi otprilike 600 do 700, dok je u cijeloj Sanskoj dolini živjelo njih 11.000, a sad oko 1.000.

Bošnjaci su, kaže, imali daleko veće gubitke i daleko veću izbjegličku populaciju, ali je u njihovom slučaju, ističe Gavranović, situacija s povratkom bolja.

Bukvić naglašava kako se ne smije  zaboraviti diskriminacija žrtava na mjestu gdje nije bilo rata.

“Ako se nešto desilo u ratu, što bi ja rekao pošteno, vojnik na vojnika, u redu. Ali ako je ubijeno 102 djece u Prijedoru, gdje nije bilo rata, bojišnica je bila daleko, ako je ubijeno 3.173 nevinih civila, to još konačna brojka nije, Tomašica je zapravo najveća grobnica. Ako je Prijedor grad sa najviše primarnih i sekundarnih grobnica, s najviše osuđenih ratnih zločinaca, mi tu poruku moramo prenijeti drugima…Ta poruka mora ići u svijet. Ako se ne ispriča, ako vi ne govorite o tome što se dogodilo, onda ste po meni saučesnici u zločinu”.

Sudionike je u ime gradonačelnika Zagreba pozdravio slavni producent Branko Lustig, koji je preživio pakao holokausta. Prema Prijedoru, rekao je, ima veliku simpatiju još od kada je davnih godina u tom kraju snimao film “Kozara”.

Za ono što se dogodilo prije 23 godine, rekao je – ne ponovilo se.

“Rekao je gospodin prije mene da su ubili 3.000 ljudi. Nije važno koliko – ako jednoga ubiju, to je tragedija. Nakon jednoga se više i ne broji. Nažalost, ovih dana čitao sam jednu knjigu o Jasenovcu, imao sam neku ideju da snimim film o Jasenovcu. Ali kada sam pročitao sva ona zvjerstva i sve one smrti koje su se tamo desile i uopće koje su se desile za tog vremena u našoj lijepoj domovini i oko nje, mislim da se ne može  raditi film. Prestrašno je, to čak nije ni za film”, rekao je Lustig.

U sklopu manifestacije u četvrtak će u Islamskom centru biti predstavljena knjiga dr. Muje Begića “Genocid u Prijedoru: Svjedočanstva”, a u subotu “Mama, ovdje ima svjetla”, autorice Mirvete Mrkalj-Durben.

Manifestacija završava u nedjelju na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, gdje će, objašnjava Bukvić, putem promo materijala i vezanjem bijelih traka pokušati građanima približiti priču o Prijedoru. Nagodinu se, naglasio je, planira obilježavanje i u Rijeci, te Ljubljani.

(Al Jazeera)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.