Džennetske hurije u raju za investitore

Zvao me neki dan u dva iza ponoći Kožo da mi ispriča dnevnik. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic ili televizijski dnevnik.

Elem, prošlog petka televizija prekinula program da javi kako Bosni i Hercegovini prijete katastrofalne poplave, u zeničkom naselju Lašva i općini Doboj-Jug započela je evakuacija stanovništva, u Gradačku, Srebreniku, Kladnju i Brčkom proglašeno je vanredno stanje, a dramatično je i u samome Sarajevu: vodostaj Miljacke najviši je u posljednjih deset godina, a najkritičnije je, veli televizija, na području Ilidže, gdje je usred rasta vodostaja Bosne, Željeznice, Dobrinje i Kasindolskog potoka već poplavljeno stotinjak kuća i industrijskih pogona.

Toliko o poplavama, poštovani gledatelji, a kad smo već kod Ilidže, u velikoj Sali hotela Terme danas, drugoga dana Sarajevo Business Foruma, održana je panel-diskusija na temu Regionalni potencijali u energetici. „Postoje veliki resursi koje nismo koristili posljednjih dvadeset godina“, rekao je u svom izlaganju federalni ministar energetike Erdal Trhulj, podsjetivši na ocjenu kompanije International Finance Corporation kako Balkan ima vodene potencijale za tri i pol milijarde dolara investicija. „Možemo reći da u Bosni i Hercegovini ima previše vode“, zaključio je ministar Trhulj. „U tom pogledu BiH je raj za investitore.“

Svakakve budalaštine, eto, čovjek može očekivati u Bosni i Hercegovini, ali da je s „previše vode“ ta zemlja „raj za investitore“ – u trenutku kada televizija javlja da se Bosna davi u poplavama, da je situacija u Sarajevu najkritičnija upravo na Ilidži – Mujo i Suljo, da je kojim slučajem jedan od njih ministar energetike, ne bi izjavili niti u vicu s Amerikancem, Rusom, plavušom i napušenim zekom, a kamoli na forumu biznismena u hotelu na Ilidži, dok građani dolje pod prozorom grozničavo pune vreće s pijeskom, otčepljuju prolazak pod mostovima i panično mašu helikopterima.

Sedam dana je prošlo, poplavilo od tada pola Balkana, izginuli deseci ljudi, uništene stotine hiljada kuća, postala Bosna pakao za Bosance, pa se u međuvremenu nekako i zaboravilo da je takva „raj za investitore“, akvapark sa trista čuda, tri hiljade vodenih atrakcija i tri milijarde dolara potencijala. Zaboravilo se to i onda kad se u općoj histeriji stalo tragati za uzrocima najgorih poplava u pisanoj historiji ovih prostora.

Jedni su tako uvjeravali kako je vodenu kataklizmu u najboljoj starozavjetnoj tradiciji poslao Gospod Bog, razjaren najavljenom Sodomom, Gomorom i gay-paradom u Beogradu, drugi su za sve optuživali samog čavla – časopis Aura nepogrešivo je na fotografiji jednog odrona prepoznao lik Šejtana, neki su portali javili kako je u Željeznom Polju samo šehidsko mezarje, Subhanallah, ostalo netaknuto, a Avaz je mrtav-hladan objavio i senzacionalnu vijest kako je u jednoj potopljenoj i razorenoj kući na jezeru Modrac neoštećen i suh ostao samo Kur'an – a treći razumniji i trezveniji, pokazivali su prstom dalekovode i bandere, optužujući za katastrofu HAARP, zloglasni američki program aktivnog auroralnog istraživanja visoke frekvencije, koji pomoću tajne mreže svojih antena mijenja klimu i organizira na Balkanu prirodne katastrofe. Sve dok se na kraju nije stidljivo javila i grupa znanstvenika iz hrvatskog Hidrometeorološkog zavoda, sa fantastičnom tezom kako su za nezapamćene poplave odgovorne obilne kiše koje su padale više od mjesec dana.

Eh, da mi je netko na vrijeme, recimo u osnovnoj školi – dok smo učili kondenzaciju, ionizaciju i kumulonimbuse, sve sanjajući astronautske skafandere – rekao da će globalna kompjuterska mreža za četrdeset godina služiti da temeljito oglupjelom čovječanstvu senzacionalno otkrije kako poplave nastaju kad se otapa snijeg i padaju kiše!

Nije međutim, pitanje otkud poplave na Balkanu, već otkud štete od tih poplava. Zato, shvatili ste, zgodno dođu kojekakvi Bogovi, Šajtani, chemtrailsi i poludjeli znanstvenici iz filmova o Jamesu Bondu. Ako su, naime, poplave zaista Božje djelo, štete od poplava – kaže stara hidrometeorološka – isključivo su djelo čovjeka. Istog onog koji i zemlju i zrak i vodu vidi samo kao potencijale od milijardi dolara i resurse za ulagače. Optimistu, poznata je stvar, poluprazna čaša vode zapravo je napola puna, a vodeni džehenem ustvari džennet za investitore.

Otkrilo se tako da brane po Srbiji nisu kolabirale zbog gay-parade, već zbog dvadeset godina izvlačenja para iz sumnjivih poslova lokalnih političara i biznismena, otkrilo se da nasip na Savi kod Rajeva Sela nije pukao jer je HAARP naciljao Balkan, već zato što su beskrupulozni hrvatski građevinari tu vadili šljunak, otkrilo se na kraju i da Bosna i Hercegovina nema „previše vode“ samo zato što se ukazao Šejtan, već i zato što u budžetu Federacije BiH za 2014. godinu, u stavci „prevencija, zaštita i spašavanje od prirodnih nesreća“, stoji točno nula zarez nula maraka, i što je federalna Vlada samo dva-tri mjeseca prije kataklizme s računa Civilne zaštite povukla trideset šest milijuna maraka kako bi sebi podijelila plaće i dnevnice.

Najzad, ni one katastrofalne suše prije dvije godine nisu nas poharale zbog gay-parade ili HAARP-a, već zato – kako je precizno tada ustanovio Holger Kray, šef Svjetske banke za poljoprivredu i ruralni razvoj – što je „sustav navodnjavanja i odvodnje bivše Jugoslavije, u svoje vrijeme jedan od najrazvijenijih na svijetu, u dvadeset godina sistematski i nepovratno uništavan“.

Je li, međutim, i do kraja uništen? Vjerovali ili ne, još nije. „Postoje veliki resursi koje nismo koristili posljednjih dvadeset godina“, podsjetit će gospodu biznismene ministar Trhulj.

Zato danas, eto, imate raj za investitore, kojekakve konjokradice, političke uhljebe, trgovce nekretninama, građevinsku mafiju i bjelosvjetske mufljuze koji će ono „previše vode“ pakirati u bočice od pola litre i prodavati vam po dvije marke, a od novca za brane i nasipe graditi sebi dvorce u kojima ćete ih dvoriti i zabavljati.

U „raju za investitore“, naime, vama je namijenjena uloga džennetskih hurija.

 

(Boris Dezulovic; Oslobodjenje)

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Shop-shop
  • Humbolt
  • Kitch
  • Camel
  • Pensum
  • Sur le quai
  • Happy?
  • rue Garancière
  • St. Germain

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.