Kozarac.ba

Bijele trake u znak sjećanja na žrtve prijedorskih logora

Na prvom obilježavanju "Dana bijele trake" u Zagrebu, a na spomen stradanja Bošnjaka i Hrvata u logorima u dolini rijeke Sane, u Islamskom centru u Zagrebu večeras je postavljena izložba fotografija i prikazan dokumentarni film koji svjedoče o užasnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Skupu su nazočili Milan Bandić, Aziz ef. Hasanović, Azra Kalajdžisalihović, Elvir Hodžić, Veljko Kajtazi i mnogi drugi hrvatski i bošnjački politički i kulturni djelatnici, svi noseći simbolično bijeli povez oko rukava kao znak solidarnosti i sjećanja na žrtve logora u okolici Prijedora.

Vlasti lokalnih Srba izdale su 31. svibnja 1992. naredbu putem lokalnog radija da nesrpsko stanovništvo svoje kuće obilježi bijelim zastavama ili plahtama, i da pri izlasku iz kuće stavi bijeli povez oko rukava.

To je bio samo početak kasnije bilance koja iznosi 3.183 ubijenih i mrtvih žena, muškaraca i djece u logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm.

S područja Prijedora i Sanske doline tijekom rata protjerano je 83 000 stanovnika.

Samir Sinanović, autor fotografija „Genocid u dolini rijeke Sane" ispričao je kako su fotografije s izložbe nastale u periodu između 1996. i 2000. godine kada su vršena iskopavanja grobnica.

To je fotodokumentacija s prostora od 150 kilometara, rekao je autor, koji  uključuje gradove Prijedor, Ključ, Bosanski Novi i Sanski Most.

„Fotografije sam radio još kao momčić, fotoamater, i one su svjedočanstvo ratnih zbivanja", rekao je Sinanović koji danas živi i radi u Sanskom Mostu.

Senad Nanić, predsjednik ”Preporoda” izjavio je kako je ponosan da se ”Dan bijelih traka” napokon obilježava u Zagrebu. Istaknuo je kako je broj žrtava logora u okolici Prijedora veći nego u svim logorima u BiH zajedno, ali kako se ta činjenica uporno prešućuje i stavlja se naglasak samo na Srebrenicu.

„Ni danas, nakon gotovo 22 godine, Prijedorčani ne mogu obilježiti mjesto stradanja svojih najbližih jer im je to zabranjeno", rekao je Nanić.

„Želimo izvršiti pritisak na institucije države u kojoj živimo, od Hrvatske, da zatraže od institucija BiH da se to Prijedorčanima omogući", zaključio je Nanić.

Veleposlanica BiH u Zagrebu Azra Kalajdžisalihović rekla je kako je ovo pokušaj da se ukaže na potrebu procesuiranja svih onih koji su ovim zločinima sudjelovali.

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, bijele trake usporedio je sa židovskim žutim zvijezdama koje su morali nositi po nalogu nacistia u vrijeme Drugoga svjetskoga rata.

Predstavnik Udruge žena ”Izvor” iz Prijedora Edin Ramulić rekao je kako ono što se dešavalo 90-ih još uvijek u nekim oblicima traje.

„Tamo se nastoji uništiti bošnjačka i hrvatska zajednica, a svi oni koji su se vratili proživljavaju diskriminaciju", rekao je Ramulić.

Ramulić je pozvao sve 31. svibnja u Prijedor na obilježavanje ”Dana bijele trake” na kojima se očekuje nekoliko stotina aktivista iz cijele regije. Na spomen 103-oje ubijene prijedorske djece, 103 aktivista srpske nacionalnosti iz Banja Luke i Srbije sudjelovat će na ovom skupu.

Nakon uvodnih govora na otvorenju, prikazan je dokumentarni film autora Petra Fincija, „Zločini pred tribunalom – Prijedor".

(Oslobodjenje)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.