Kozarac.ba

Devet godina od smrti prvog predsjednika BiH

Na današnji dan, 19. oktobra 2003. godine preminuo je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, vrhovni komandant bosanske armije tokom rata i osnivač Stranke demokratske akcije.

Alija izetbegović je rođen u Bosanskom Šamcu, a školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.

Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani. Kao aktivistu ove organizacije komunistička vlast ga je 1946. godine osudila na tri godine zatvora. Tri godine kasnije, oženio je Halidu, djevojku koju je poznavao od svoje osamnaeste godine.

U poznatom Sarajevskom procesu, 1983. godine kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Iz zatvora izlazi 1988. godine nakon političkih promjena u Jugoslaviji. Godinu dana kasnije osniva Stranku demokratske akcije i postaje njen prvi predsjednik. SDA na prvim izborima u Bosni i Hercegovini 18. novembra 1990. godine od 240 poslaničkih mjesta u Skupštini  osvaja 86 mandata, a od sedmočlanog Predsjedništva, trojica su bili kandidati SDA.

Ubjedljivo najviše glasova osvojio je Fikret Abdić, Političkim dogovorom Abdić je mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH ustupio Aliji Izetbegoviću.

U februaru 1992. godine je uslijedio referendum na kojem se većina stanovništva odlučila za neovisnu Bosnu i Hercegovinu. Bosanskohercegovački Srbi nisu izašli na referendum i uz podršku susjedne Srbije izvršili su agresiju na novonastalu državu.

Nakon propasti Lisabonskog ugovora, koji je trebao spriječiti rat u BiH, 2. maja 1992. godine Izetbegovića je na povratku sa pregovora u Lisabonu, zajedno sa kćerkom Sabinom, dr. Zlatkom Lagumdžijom, koji je tada bio potpredsjednik Vlade RBiH, i Nurudinom Imamovićem, ličnim pratiocem, na Sarajevskom aerodromu uhapsila Jugoslovenska narodna armija (JNA) čije se trupe nisu povukle iz BiH.

Nakon dramatičnih pregovora, odlučeno je da ih 3. maja 1992. godine UNPROFOR provede u opsjednuti grad. Prema tom dogovoru, konvoj JNA vojnika je trebao napustiti Sarajevo, a Alija Izetbegović biti pušten na slobodu. U  Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, prilikom povlačenja jedinica JNA, došlo je do napada na konvoj u kojem je stradalo šest oficira i vojnika JNA.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Ovu funkciju je obavljao do oktobra 2000. godine kada je zbog zdravstvenih razloga, povukao iz političkog života.

Preminuo je 19. oktobra 2003., a sahranjen je na šehidskom groblju Kovači u Sarajevu. Duge kolone ljudi bh. građana ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta odale su mu posljednju počast.

(Radiosarajevo.ba)

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.