Kozarac.ba

Na Kabinetu reisu-l-uleme sutra dvije bijele zastave

Povodom 20. godišnjice početka sistematske kampanje etničkog čišćenja i masovnih progona u Prijedoru, Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdala je saopćenje za javnost u kojem se kaže:

-Trideset prvog maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu kojom se bošnjačkom stanovništvu naređuje da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke.

Prvi put nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine na osnovu kojeg su poljski Jevreji morali nositi na ruci trake s Davidom zvijezdom, u Evropi na kraju XX stoljeća članovi jedne etničke i vjerske zajednice javno su obilježeni radi istrebljenja, čime je počela sistematska kampanja masovnih progona, mučenja, ubijanja, silovanja i otvaranja koncentracionih logora za Bošnjake Prijedora.

U kampanji etničkog čišćenja i ubijanja uklonjeno je na području Prijedora skoro 94% od predratnih 53.000 nesrpskih stanovnika: ubijeno je 3.173 civila među kojima je bilo više od stotinu djece i 256 žena, dok je više od 30.000 hiljada ljudi prošlo kroz prijedorske koncentracione logore smrti. Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora vidjeli bijele zastave na bošnjačkim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih.

Naredba o obilježavanju bošnjačkih kuća i stavljanju bijelih traka na ruke te formiranje koncentracionih logora za Bošnjake bilo je suštinsko oživljavanje fašističke prakse iz II svjetskog rata, iako je Evropa kazala „nikad više“ koncentracionim logorima smrti, genocidu i holokaustu.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini iskazuje najdublje saosjećanje sa preživjelim žrtvama masovnih zločina i tortura u koncentracionim logorima smrti u Prijedoru i snažno podržava obilježavanje sjećanja na te brutalne, sramne i anticivilizacijske postupke tadašnje srpske vlasti.

Ne smijemo se navikavati da zločin, veličanje zločina i djela zločina žive i postanu prihvatljivi. Ne smijemo pristati na zaborav i oduzimanje sjećanja, prihvatiti iskrivljivanje istine o prošlosti i patnjama našeg naroda. Oni koji nisu spremni, nemaju moralne snage i ljudske časti da, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova, žrtvama sistematskog progona i ubijanja odaju počast zaslužuju najdublji prezir.

U znak sjećanja na 20. godišnjicu naredbe da Bošnjaci u Prijedoru nose bijele trake i na svoje kuće postavljaju bijele čaršafe, 31. maja 2012. godine na Kabinetu reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića bit će izvješene dvije bijele zastave s natpisom „Prijedor, 31. maj 1992. godine“. Takađer isti dan reisu-l-ulema nosit će bijelu traku oko ruke. U petak, 01. maja, reisu-l-ulema će održati hutbu u Carevoj džamiji u Sarajevu u kojoj će podsjetiti na civilizacijsku sramotu s kraja XX stoljeća koja je bila na djelu u srcu Evrope i pred očima cijeloga svijeta.

Trideset prvi maj u Prijedoru je dobra prilika za sve ljude koji vole slobodu i koji se bore protiv genocida da obnove zavjet osude zločina genocida, etničkog čišćenja i koncentracionih logora. Ovo je prilika da ljudi od savjesti, poput američkog kongresmena Chrisa Smitha, još jednom se ograde od zločinačkih politika koje baštine fašističku tradiciju i praksu progona ljudi zato što su drugačiji i da se svi ujedine u zahtjevu da se zloglasni koncentracioni logor Omarska učini trajnim spomenikom stradanja Bošnjaka u Prijedoru.

Ovo je prilika da se odlučnije podrže žrtve u traženju pravde. Ovo je prilika da se svi zajedno udružimo u borbi protiv poricanja masovnih zločina i neka to bude podrška svim ljudima širom svijeta nad kojima je počinjen zločin zbog njihove rase, etničke pripadnosti, vjerskog stava ili političkog uvjerenja. Na koncu i najvažnije, ovo je prilika da se u Evropi 31. maj proglasi evropskim danom borbe protiv fizičkog obilježavanja ljudi i njihove imovine zato što su drugačiji. Jer je ovo vrijeme da se iskaže istinsko kajanje i čvrsto obećanje da će evropske institucije, na baštini antifašizma, kroz sjećanje na 31. maj 1992. godine u Prijedoru, poduzeti sve napore da se „nikad više“ u Evropi ne dozvoli segregacija i stavljanje segregacijske trake oko ruke ljudima koji nisu isti kao mi, kaže se u saopćenju Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.