Obiljezena 20 godisnjica pocetka genocida

Polaganjem cvijeća ispred spomen obilježja na čijim zidovima su uklesana imena 1.224 osobe nesrpske nacionalnosti ubijene u proteklom ratu i odavanjem pošte najmilijima, građani Kozarca i žitelji pet mjesnih zajednica danas su počeli obilježavanje 20 godina od napada srpskih snaga i razaranja Kozarca i susjednih naselja.

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom glavnom kozaračkom ulicom, od Mutlijske džamije do šehidskog mezarja u naselju Kamičani, te vjerskim obredom.

Okupljeni građani su kazali da je "pakao kroz koji su prošli nemoguće zaboraviti i ne treba se zaboraviti, jer nema nijedne bošnjačke porodice koja u njemu nije izgubilanekog od svojih članova".

Također, naglasili su da se zbog njih i njihove djece treba okrenuti budućnosti sa nadom da se više nikom nikad ne desi ono što se njima desilo u nedavnoj prošlosti.

Potvrda tih njihovih nadanja pretočena je i u poruci odštampanoj na maternjem i engleskom jeziku, a glasi "Ja neću odgojiti svoje dijete da ubije tvoje dijete".

Građani su dodali da je ovo univerzalna poruka koja nije uperena ni protiv jedne nacije ili konfesije.

Također, kazali su da su nezadovoljni što u postratnom periodu sporo teče proces pronalaženja posmrtnih ostataka stradalih, naglasivši da je to trebalo biti odavno završeno kako bi njihovi najmiliji mogli biti dostojanstveno ukopani.

Bošnjaci iz prijedorske općine razočarani su i ponašanjem lokalne vlasti koja nije dozvolila obilježavanje datuma stradanja.

Predsjednik Udruženja logoraša "Kozarac" Sabahudin Garibović izjavio je da još nisu dobili dozvolu da 26.maja na prostoru nekadašnjeg logora u Trnopolju obilježe 20 godina od njegovog formiranja.

Kazao je da je načelnik Opštine Marko Pavić izjavio da neće dozvoliti održavanje manifestacija u okviru programa obilježavanja 20 godina od genocida u Prijedoru zato što nijedan sud nije utvrdio da se genocid desio u ovom gradu.

Garibović je podsjetio da im nije bilo dozvoljeno polaganje cvijeća 9. maja, na Dan logoraša BiH, na prostoru jednog od najzloglasnijih ratnih logora u proteklom ratu, u Omarskoj, kao ni postavljanje instalacije 23.maja na glavnom prijedorskom gradskom trgu, kojom se željela skrenuti pažnja na stradanje 256 žena i deset djevojčica nesrpske nacionalnosti na području ove opštine.