svabo
Načelnik opštine Prijedor Marko Pavić izjavio je da nijedan sud nije dokazao da se u Prijedoru dogodio genocid, te da će od MUP-a Republike Srpske zatražiti da ne dozvoli nijednu manifestaciju koju tim povodom želi da obilježi nevladin sektor.
On je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istakao i da će posebno zatražiti da se njihovo održavanje zabrani na javnim mjestima u vlasništvu opštine i u opštinskim institucijama i objektima.
Reagujući na pokušaj predstavnika prijedorskih nevladinih organizacija da organizuju obilježavanje, kako su naveli, 20 godina genocida u Prijedoru, Pavić je istakao da to što pokušavaju da urade nije ni dobronamjerno, ni dostojanstveno.
„Oni su željeli jednim igrokazom, mrtvačkim kesama i školskim klupama obilježiti žrtve, a to nije ni dobronamjerno, ni dostojanstveno“,ocjenio je Pavić i naglasio da se on lično klanja svakoj žrtvi, ne tražeći da se zaboravi šta se dogodilo, već da se u ime budućnosti, oprašta.
On je na konferenciji za novinare rekao da nevladine, uglavnom bošnjačke organizacije i određen broj Bošnjaka iz inostranstva predstavljanjem današnjeg Prijedora u negativnom kontekstu, nanose veliku štetu suživotu i onome što se želi raditi i uraditi u ovom gradu.
„Duboko sam razočaran što se ovaj grad, koji je ostvario zavidne rezultate u povratku predratnog stanovništva,obnovi imovine i drugim elementima po kojima se mjeri civilizovan život,sa toliko upornosti želi prikazati onakvim kakav nije“, rekao je Pavić.
Pavić je pozvao Bošnjake koji žive u Prijedoru, da se distanciraju od „kvaziideologija“, kako bi zajednički realizovali razvojne programe kojima je cilj da grad postane razvijen i perspektivan. Povod za ovakvu Pavićevu reakciju bila je konferencija za novinare predstavnika prijedorskih nevladinih organizacija, koja je održana u Sarajevu, a na kojoj su u ime organizacionog odbora koji je sačinio program „obilježavanja 20 godina genocida u Prijedoru“, javnost obavijestili da im policija nije dozvolila postavljanje instalacije 23. maja na glavnom gradskom trgu, a posvećene stradanju 266 žena i djevojčica nesrpske, uglavnom bošnjačke nacionalnosti u proteklom ratu.
(srna)
Add comment