Pismo vlasniku kompanije ArcellorMittal, Lakshmi Mittalu

Poštovani gospodine Mittal,

Obraćamo Vam se ispred Savjetodavnog Vijeća za BiH u Washingtonu koji podržava cjelovitu, demokratsku i multietničku BiH, Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, krovne organizacije koja predstavlja interese 350,000 američkih i kanadskih Bošnjaka, Instituta za Istraživanje Genocida u Kanadi, Bosansko Američkog Instituta za Genocid i Edukaciju, Australijskog Vijeća BH Organizacija, kao i Instituta za Istragu zločina protiv čovječnosti i Međunarodnog zakona u BiH, i BZK “Preporod“ u Sarajevu, da izrazimo našu zabrinutost o velikoj nepravdi koja se trenutno odvija u Prijedoru, BiH u rudničkom kompleksu Omarska, koji je za vrijeme rata služio kao zloglasni koncentracioni logor, a sada je u vlasništvu kompanije ArcelorMitall.

Omarska je poznat kao jedan od najzloglasnijih koncentracionih logora za vrijeme agresije na BiH, i jedan je od brojnih logora u sjevernoj Bosni i Hercegovini u službi srpskog agresora čiji cilj je bilo etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. U proljeće i ljeto 1992 godine, oko 3,334 civilnih osoba je nasilno držano u zatočeništvu pod najbrutalnijim uslovima, uključujući torturu i svakodnevno ubijanje samo zbog toga što nisu bili Srbi. Dokazi o torturi i ubijanju zatočenika u Omarskoj koje su skupili stručnjaci iz UN komisije su direktno doveli do osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunal za bivšu Jugoslaviju.1.decembra 2005. godine, na novinarskoj konferenciji kompanije ArcelorMittal u Banja Luci, BiH, gospodin Will Smith, gospođa Petra van Helden, i gospodin Mladen Jelaca, najavili su planove za Memorijalni centar čiju sagradnju bi financirala firma ArcelorMittal…

Od tada, ArcelorMittal je odustao od privrženosti finansiranju i izgradnji Memorijalnog centra “Omarska”, navodeći u februaru 2006.godine da se “privremeno obustavljaju” radovi projekta”.Zatim, ArcelorMittal su također počeli uskraćivati pravo žrtvama da posjete mjesto zločina. Kao primjer navodimo godišnje obilježavanje Dana Logoraša u logoru Omarska. U maju 2011 godine, preživjeli logoraši su uspjeli dobiti dozvolu od ArcelorMittal da posjete bivši konc logor i odaju poštovanje žrtvama. Međutim, u martu 2012. isti pristup je onemogućen grupi studenata iz Minhena. Također nije dozvoljen pristup logoru preživjelim logorašima u aprilu 2012.godine.

Sadašnji gradonačelnik Prijedora, Marko Pavić, izjavio je da bi memorijalni centar u Omarskoj narušio međuetničke odnose u Prijedoru. Ova vrsta negiranja genocida je samo jos veći teret povratnicima, preživjelim logorašima i žrtvama etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i genocida. Ovakve izjave pogoršavaju napredak u odnosu na ljudska prava i osnovne ljudske slobode u opštini Prijedor. Povratnici i preživljele žrtve genocida se godinama suočavaju sa brojnim izazovima u opštini Prijedor, ali je prijelomna odluka što im nije dozvoljen pristup logoru Omarska da bi na miroljubiv način odali poštovanje žrtvama.

Aneks 7, Dejtonskog mirovnog sporazuma garanitra pravo svim povratnicima i preživjelim žrtvama da se vrate u svoje domove bez uznemiravanja, zastrašivanja, progona i diskriminacije, posebno na osnovi etničke, vjerske, ili političke pripadnosti.Aneks 7 također istovremeno garantira ljudska prava i slobodu, posebno poziva na prevenciju i suzbijanje bilo kojih pismenih ili verbalnih provokacija od strane medija ili drugih osoba, kao i zaustavljanje etničkog ili vjerskog neprijateljstva od strane javnih funkcionera. Odlukom da se onemogući pristup preživjelim logorašima da uđu u Omarsku, i odlukom da se odustane od planova za izgradnju Memorijalnog centra u Omarskoj, vi prekršavate Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima Ujednijenih naroda koju tvrdite da podržavate. Štoviše, zvanični stav o ljudskim pravima firme ArcelorMittal[7] jasno kaze da “mi poštujemo ljudska prava, kulturu, tradiciju, i vrijednosti loklanih zajednica kroz razvijanje dijaloga s narodima koji su pod uticajem našeg poslovanja. Naši standardi za angažman sa zajednicama zahtjeva od nas da imamo otvoren dijalog sa lokalnim narodima, ukljucujući angažman sa manje predstavljenim autohtonim grupama i ženama.”

“Nikad Više” predstavlja obavezivanje međunarodne zajednice da nijedan narod više neće biti izložen genocidu. Koncentracioni logori i mjesta gdje su izvršena masovna ubistva su postali komemorativni spomenici, šuvajući time sjećanje na strahote koje su se desile, i služe kao podsjetnik na zločine koji se mogu desiti kad se napusti borba za ljudska prava.

Vaš trenutni stav i odnos u vezi Omarske je neodgovoran, opasan i predstavlja politiku popuštanja i negiranja genocida. Snazno vas podsticemo da primjenite odgovorne mjere i ispunite obećanje koje ste dali žrtvama koncentracionog logora Omarska.

S poštovanjem,
Mr. Ajla Delkić
Izvršni Direktor, Americkog savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu

Mr. Haris Alibašić
Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike

Prof. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada

Mr. Sanja Seferovic-Drnovšek
Direktor, Bosansko američkog institute za genocid i obrazovnog centra

Prof. dr. Smail Čekić
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Prof. dr. Senadin Lavić
Predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Preporod, Sarajevo

Elvis Keranović
Predsjednik Vijeća bh organizacija u Australiji

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Pensum
  • Sur le quai
  • Happy?
  • rue Garancière
  • St. Germain
  • Thermopyles by night
  • Ella
  • Baobabs
  • Vaudou

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.