Protiv civilnih žrtava rata i zakon i ljudi

Od nemila do nedraga, od vrata do vrata Halima Avdić, mještanka Čarakova kod Prijedora, kojoj su u ratu ubijeni suprug, dva sina, dva djevera, zaova… godinama traga za svojim pravom civilne žrtve rata.

Priča da se malo i umorila, ali joj snagu daju dva unuka, djeca starijeg joj sina Senada, logoraša Omarske, čije je tijelo ekshumirano iz jame Hrastova glavica.

– Prije nekoliko godina umrla im je majka, a sirotani ostali meni na brigu. Dobra su to djeca, završili su škole, ali nemaju posla. I s tim bih se nekako pomirila, ali kad živiš od 15 eura mjesečne penzije, koliko je teška ova moja slovenska, a znaš pri tome da ti je neko uzeo tvoje pravo, onda ti nije lako. Nikako. To je velika bol u srcu – kaže ova hrabra majka, kojoj ni mnogo pismeniji ni učeniji od nje ne mogu pojasniti zašto su joj unuci građani drugog reda i zašto su se protiv nje okrenuli i zakon i ljudi.

Haliminu sudbinu obespravljene civilne žrtve rata dijele i Badema i Namka Alagić, Sutka Draganović iz Jugovaca kod Prijedora te brojne druge nesretne porodice, njih najmanje 300 iz Prijedora, koje do danas nisu ostvarile status civilne žrtve rata i dobile porodičnu invalidninu.

U većini slučajeva, kako saznajemo od Edina Ramulića, predstavnika Udruženja “Izvor”, ta invalidnina bila bi i njihovo jedino sigurno primanje.

– Riječ je, uglavnom, o socijalno nezbrinutim porodicama, koje žive od osnovne socijalne pomoći. Prema dopuni Zakona o civilnim žrtvama rata Republike Srpske, prije četiri godine podnesena su 724 zahtjeva za status civilne žrtve rata. U resornom ministarstvu rečeno nam je da je provjeru prošlo tačno 400 zahtjeva. Ostali iz kojekakvih razloga nisu. Godinama prolaze neke mučne procedure, djeca odrastaju i gube pravo na taj status, a stari biološki nestaju – ističe Ramulić.

Samovolja lokalnih službenika

Goran Šimić, član ekspertne radne grupe za izradu strategije tranzicijske pravde BiH,  potvrđuje da zakonodavni i socijalni okvir u našoj zemlji ne ide u korist civilnih žrtava rata.

– Dijelom i zbog zakonskih propisa, a dijelom, nažalost, i zbog samovolje lokalnih službenika, bilo u FBiH, bilo u RS, koji često zbog nekih svojih razloga, izmišljanjem raznih procedura, onemogućavaju civilnim žrtvama da ostvare svoje pravo – kaže Šimić.

(Avaz)