svabo
Masakr nad 200 bošnjačkih muškaraca na Korićanskim stijenama u avgustu 1992. godine počinili su srpski policajci iz Prijedora i “bolesni umovi”, posvjedočio je na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom sudu Nenad Krejić, bivši načelnik policije u Skender-Vakufu.
Krejić je izjavio da je 21. avgusta 1992. bio na mjestu zločina na planini Vlašić i vidio “između 150 i 200 tijela” u nepristupačnoj provaliji. Od policajaca je čuo da su “pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor priznali da su pobili te ljude, pošto su im uzeli novac i zlato”.
Prema optužnici protiv Karadžića, policajci, koji su iz Prijedora sprovodili konvoj zarobljenika ka Travniku, strijeljali su na Korićanskim stijenama 200 Bošnjaka. Krivicu za taj zločin pred Tribunalom u Haagu 2004. godine priznao je Darko Mrđa, poslije čega je osuđen na 17 godina zatvora.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce od 1992. do 1995. godine.
Krejić je izjavio da je o zločinu odmah obavijestio načelnika regionalnog policijskog centra u Banjoj Luci Stojana Župljanina, kojem se trenutno sudi u Haagu za zločine počinjene u BiH.
22. avgusta 1992. kod Župljanina je održan sastanak posvećen izvlačenju tijela iz provalije, kojem su, pored Krejića i predsjednika opštine Skender-Vakuf – koju su srpske vlasti preimenovale u Kneževo – prisustvovali i predsjednik ratne opštine Prijedor Milomir Stakić i šef prijedorske policije Simo Drljača.
“Rečeno je da je zločin počinjen, da su tijela tu i da bi trebalo sprovesti istragu i procesuirati odgovorne za taj zločin”, rekao je Krejić, uz sugestiju da su se tome protivili Stakić i Drljača.
U Haškom tribunalu, Stakić je osuđen 2006. godine na 40 godina zatvora, dok je Drljača poginuo prilikom hapšenja po nalogu Haškog tribunala.
Župljanin je, prema iskazu svjedoka, na sastanku pročitao i Karadžićevu depešu da se čelnici dvije opštine pozabave tim problemom.
“Zbog toga što tijela ubijenih Bošnjaka nisu bila izvađena iz provalije, 30. avgusta 1992. u Banjoj Luci je održan još jedan sastanak, kojim je predsjedavao ministar odbrane RS-a Bogdan Subotić”, izjavio je Krejić, istaknuvši da je, u međuvremenu, civilna zaštita leševe prekrila granjem.
Subotić je, kako je kazao svjedok, na sastanku pitao Drljaču: “Ko je vama uopšte dozvolio da izmještate stanovništvo iz Prijedora”, a Drljača je uzvratio: “A, što vi to mene pitate, kad bolje znate ko je dogovarao i kako je dogovarao”.
Optuženi Karadžić je u unakrsnom ispitivanju sugerisao da je motiv “nevelike grupe počinilaca” za zločin na Vlašiću bila “pljačka”.
“I tada i danas sam mislio da su počinioci bili psihički bolesni ljudi. Takav zločin samo bolestan um može počiniti, a na drugo mjesto bih stavio pljačku kao motiv”, odgovorio je Krejić.
On je potvrdio da se na prvom sastanku u Banjoj Luci Župljanin “derao” na Drljaču kako bi uklonio mogućnost zataškavanja zločina, insistirajući da se počinioci kazne.
Drljača je, kako je rekao svjedok, na zahtjev prijedorske vlasti da obezbjede izvlačenje tijela “reagovao negativno”.
Karadžić se svjedoku zahvalio što je obavljao dužnost na čast, ne samo njemu, nego i RS-u.
Suđenje će biti nastavljeno u utorak, 8. novembra ove godine.
Add comment