Karadžić: Put u pakao

 

Na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu, tužioci su izvođenje dokaza o zločinima nad Bošnjacima i Hrvatima u opštini Prijedor počinjenim u proljeće i ljeto 1992. godine, nastavili iskazom tadašnjeg lidera Gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Mirsada Mujadžića.

Zastupnici Optužbe u spis su uveli transkript Mujadžićevog svjedočenja sa suđenja Milomiru Stakiću, predsjedniku srpskog ratnog predsjedništva u Prijedoru, koga je Tribunal pravosnažno osudio na 40 godina zatvora.

Prema sažetku tog iskaza, koji je zastupnica Optužbe pročitala u sudnici, Mujadžić je opisao političke pregovore vođene uoči rata, uključujući i sa Karadžićem, kao i nasilno zauzimanje vlasti u Prijedoru od naoružanih Srba, krajem aprila 1992.

Svjedočio je i o srpskom napadu na selo Hambarine, te kako se skrivao po šumama do jula 1992., kada je pobjegao u Bihać. Nekoliko svjedokovih rođaka završilo je u logoru Omarska, gdje su neki i ubijeni.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je, pored ostalog, za progon i genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru. Između ostalog, on je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te za uzimanje vojnika međunarodnih snaga za taoce, od 1992. do 1995. godine.

Dok ga je kratko ispitivala tužiteljka Ann Sutherland, Mujadžić je potvrdio da je, kao poslanik SDA u Skupštini BiH, čuo kako poslanik SDS-a Radoslav Brđanin kaže da “ima previše Bošnjaka u BiH i da bi njihov broj trebalo smanjiti na dva-tri posto”, te da ih “nešto treba ostaviti da ima ko praviti ćevape”.

U unakrsnom ispitivanju Karadžić je sugerisao da se Brđanin – koga je Tribunal osudio na 32 godine zatvora – “šalio”, upitavši svjedoka zašto ga nije prijavio i zatražio da bude kažnjen.

Mujadžić je uzvratio da je izjava bila javna i da on nije bio nadležan da se bavi Brđaninom.

Karadžić je tvrdio i da je u skupštinskom govoru 15. oktobra 1991. “parafrazirao Muhameda Filipovića” kada je rekao da “muslimani neće moći da se odbrane između Srba i Hrvata” i da će “nestati” ako dođe do rata. Po optuženom, “Filipović je prethodnog dana rekao da će njegov narod nestati ako se nastavi s ovakvom politikom”.

“Ja tu molim i preklinjem da ne idete u neusaglašenu i jednostranu secesiju, jer je to put u pakao”, kazao je Karadžić.

Mujadžić je uzvratio da je Karadžićeva izjava u Skupštini bila “činjenično tačna”: “Vi ste tačno rekli da smo mi tada bili apsolutno neorganizovani i nenaoružani i da su nam šanse za opstanak bile ravne nuli”.

Optuženi je ustvrdio i da je lider SDA Alija Izetbegović prvi predložio podjelu BiH, predočavajući kao dokaz za to izjavu Adila Zulfikarpašića, koji se uoči rata zalagao za “istorijski srpsko-muslimanski sporazum”.

Svjedok je odgovorio da nije znao da je Izetbegović pregovarao o podjeli BiH, primijetivši da raspoloženje većine stanovništva nije bilo u korist takvog rješenja.

Mujadžić je naglasio da su se Izetbegović i SDA, nasuprot tome, zalagali za očuvanje ne samo BiH nego, prije rata, i Jugoslavije, svjesni “da su Bošnjaci najslabiji i da će biti najveći gubitnici” ako dođe do rata.

Na tvrdnju optuženog da je SDA prihvatila i “istorijski sporazum s muslimanima” i “podjelu BiH” i regionalizaciju unutar nezavisne BiH, svjedok je odvratio da nikada nije čuo da je SDS prihvatila nezavisnost BiH.

“Vi ste vodili rat protiv Srba, Hrvata i muslimana Fikreta Abdića”, kazao je Karadžić svjedoku.

“Mi nismo vodili rat ni protiv Srba, ni protiv Hrvata, ni protiv Bošnjaka. Mi smo branili BiH od onih koji su je ugrožavali i od agresije”, odgovorio je Mujadžić.

Karadžić će unakrsno ispitivanje svjedoka Mujadžića nastaviti 1. novembra 2011. godine.

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.