svabo.JPG)
Malobrojna katolička zajednica u Kozarcu doživjela je u subotu 17. septembra 2011. veliku i nesvakidašnju radost zbog blagoslova obnovljene crkve Rođenja Blažene Djevice Marije (poznatije kao „kapela Male Gospe“) koja je srušena u proteklom ratu.
Svečanu misu blagoslova predvodio je biskup banjolučki Franjo Komarica u zajedništvu s prijedorskim župnikom preč. Marijanom Stojanovićem i s još petoricom svećenika među kojima je bio i o. Mihajlo Stahnek, grkokatolički župnik u Kozarcu-Trnopolju i dekan Bosanskog dekanata Križevačke eparhije.
Na živopisnom lokalitetu zvanom Stara Pilana gdje se uzdiže ova crkvica, u šumovitom srcu Nacionalnog parka Kozara, tim se povodom okupilo stotinjak osoba, ne samo domaćih katoličkih vjernika Kozarca i prijedorske župe, nego većim dijelom i Kozarčana muslimanske vjeroispovijesti, kao i manji broj pravoslavnih vjernika.
U svojoj propovijedi biskup Komarica je istaknuo da pravog bogoljublja nema bez čovjekoljublja te potaknuo sve nazočne da im njihova vjera bude poticaj za međusobnu ljudsku solidarnost i uvažavanje, mirotvorstvo i praštanje.
Izrazio je svoje divljenje činjenicom da su crkvu u Kozarcu zajednički obnavljali muslimani, pravoslavci i katolici – ponajviše obični ljudi mještani – što je primjer da su narodi u BiH oduvijek znali i još uvijek znaju sami graditi suživot u međusobnoj različitosti, bez intervencije sa strane.
Na kraju sv. mise župnik Stojanović izrazio je zahvalnost brojnim dobročiniteljima koji su svojim prilogom doprinijeli obnovi crkve, prije svega gđi Helgi Kambič iz Slovenije, praunuci Karla Schmutzera, graditelja prve crkve koja je u Rajkoviće stigla iz Ljubljane presretna što je obnova crkvice, za čiju je izgradnju darovala značajna sredstva, privedena kraju.
-Crkvu je gradio moj pradjed. To je porodično zdanje i sjećanje na moju porodicu od koje su danas ostala samo dva potomka.- kazala je Helga.
Za lokalne mještane ova bogomolja, kako kažu, mnogo znači jer iza sebe ima dugu i bogatu istoriju. Napravljena je u šumi još početkom prošlog vijeka za potrebe radnika, tada, obližnje pilane.
U proteklom ratu je srušena a uvijek je bila mjesto okupljanja i svojevrsni spomenik po kojem je Kozarac, između ostalog, bio prepoznatljiv. Crkva Male Gospe izgrađena je 1903. godine iza sebe ima i zanimljivu legendu prema kojoj se naziva još i„Mehmedova crkva“ po radniku nekadašnje pilane, Mehmedu Kulašiću iz Kozarca koji je bio u tajnoj vezi sa Marijom Šmucer, kćerkom vlasnika pilane. Kad je on saznao za tu vezu, Mehmeda je otpustio a kćerku poslao u samostan. Crkvu je, prema legendi, na mjestu gdje se par tajno viđao, sagradio upravo djevojčin otac jer se na kraju pokajao što je rastavio ovo dvoje mladih.
(Foto Giga)
Add comment