Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Barack Obama zvanično je okončao američku ratnu ulogu u Iraku nakon sedam dugih godina borbe i krvoprolića rekavši u utorak navečer po lokalnom vremenu da je “vrijeme da se okrene list”.
Sada je, kako je rekao Obama, najveći prioritet SAD-a oporavak bolesne ekonomije.
Obama se američkim građanima obratio iz Ovalnog ureda, sa istog mjesta odakle je George W. Bush objavio početak rata.
Američki predsjednik, koji se od samog početka žestoko protivio američkoj invaziji na Irak, rekao je da su SAD platile ogromnu cijenu kako bi Iračanima dali šansu da odrede vlastitu budućnost, cijenu koja uključuje više od 4.400 mrtvih vojnika, desetine hiljada ranjenih i stotine milijardi potrošenih dolara.
Američki predsjednik govorio je i o utjecaju rata u Iraku na slabljenje američke ekonomije i trošenje novca koji je bio neophodan za prosperitet SAD-a.
U svom tek drugom obraćanju iz Ovalnog ureda, koji je trajao manje od 20 minuta, Obama je gledao direktno u TV-kameru, skrštenih ruku koje je držao na stolu, sa porodičnim fotografijama i predsjedničkom zastavom u pozadini. Glas mu je bio dubok.
I dok pokušava okončati jedno od najmračnijih razdoblja u američkoj historiji, Obama istovremeno pojačava aktivnosti u afganistanskom sukobu. On je rekao da će povlačenje iz Iraka SAD-u omogućiti resurse neophodne za ofanzivu u Afganistanu, najdužem američkom ratu nakon Vijetnama.
Za razliku od SAD-a, za Iračane rat još nije gotov. Zemlja je pogođena nasiljem i političkom nestabilnošću, dok se građani konstantno bore sa nestašicom električne energije i vode.
Obama će u Iraku zadržati 50.000 vojnika kao podršku i borbu protiv terorizma, a ne očekuje se da se posljednje trupe povuku barem do kraja 2011. godine, prenosi “Associated Press”.
Rat u Iraku – skupa katastrofa
Rat u Iraku katastrofa je koja je koštala hiljadu milijardi dolara, konstatira u srijedu autor komentara u britanskom The Guardianu.
Barack Obama je proglasio kraj rata, američki vojnici se vraćaju kući, ali Iračani su tek neznatno slobodniji nego što su bili prije početka sukoba 2003. i mnogo manje sigurni.
Nakon sedam godina anarhije dva miliona Iračana je i dalje raseljeno u inostranstvu, isto toliko je raseljeno širom zemlje, a proizvodnja nafte je manja nego prije invazije.
Procjenjuje se da je oko 100.000 civila izgubi život, zemlja nema stabilnu vladu, obnova je minimalna, a korupcija široko rasprostranjena.
Većina promašenih, takozvanih liberalnih intervencija izvršenih poslije Drugog svjetskog rata – od Vijetnama do Libanona i Somalije, bar je pokrenuta iz dobrih namjera.
Povod za rat u Iraku, međutim, bila je laž koju su ponavljali George W. Bush i Tony Blair, laž u koju nisu povjerovali Njemačka, Francuska, Rusija i Japan, pa se nisu ni angažirali u sukobu.
Irački rat bit će zapamćen u historiji kao katastrofa koja je više od bilo čega drugog doprinijela udaljavanju atlantskih sila od ostatka svijeta i diskvalificirala te sile u ulozi globalnog policajca.
Taj rat je nevjerojatno pretjerana reakcija paranoidne i krajnje militarizirane američke države na pojedinačni teroristički čin izvršen 9. septembra 2001. godine i pokazao je koliko su međunarodni odnosi malo napredovali još od ubistva nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu, piše autor komentara u Guardianu.
Add comment