Korićanske stijene: Najtužnija slika

Bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Skender-Vakuf, kao svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za zločine počinjene na Korićanskim stijenama, kazao je da su policija i civilne vlasti iz Prijedora zagovarale da se masakr nad civilima počinjen 21. augusta 1992. godine treba “prikriti”.

“Na sastanku u Centru službe bezbjednosti (CSB) Banja Luka razgovaralo se o tome što se desilo na Korićanima i tada smo mi iz Skender-Vakufa bili ogorčeni što se zločin desio, dok su se oni iz Prijedora ponašali kao: ‘Pa šta? Dogodilo se, to je normalno’, i govorili su da je najbolje da se o tome ne priča, te da se treba prikriti”, rekao je Nenad Kreić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Skender-Vakuf (Kneževo).

Tom sastanku prisustvovali su, kako je kazao Kreić, predsjednici skupštine opštine i izvršnog odbora Skender-Vakufa i Prijedora, te Simo Drljača, načelnik SJB-a Prijedor, i Stojan Župljanin, tadašnji načelnik CSB-a Banja Luka, kojem se trenutno sudi pred Tribunalom u Haagu.

Saša Zečević, Radoslav Knežević, Petar Čivčić, Marinko Ljepoja i Branko Topola se terete da su 21. augusta 1992. godine sudjelovali u ubistvima oko 200 muškaraca na Korićanskim stijenama.

U optužnici stoji da su Zečević, Knežević i Ljepoja tada bili pripadnici interventnog voda SJB-a Prijedor, Čivčić komandir Prvog interventnog voda, a Topola stražar u logoru Trnopolje.

Ovaj svjedok je kazao da je za zločin na Korićanskim stijenama saznao 22. augusta 1992. godine, nakon čega je otišao na tu lokaciju.

“Najtužnija slika je bila sa konvojem iz Prijedora. Kada sam otišao gore, s desne strane puta vidio sam leševe. Na prvom mjestu sam vidio desetak tijela, a malo dalje oko 150. (…) Od pripadnika svoje jedinice koji su bili raspoređeni niže od tog dijela, saznao sam da su neki policajci iz SJB-a Prijedor njima rekli da su izvršili ubistva određenog broja ljudi”, rekao je Kreić.

Ovaj svjedok je kazao da je na prvom sastanku u Banjoj Luci razgovarano o vađenju i ukopu tijela ubijenih, te da je tada zaključeno da bi te aktivnosti trebale preuzeti policija i civilne vlasti Prijedora, ali da do toga, koliko je njemu poznato, nikada nije došlo.

Zoran Babić, drugi svjedok Tužilaštva BiH, rekao je da je tokom 1992. godine radio pri CSB-u Banja Luka, te da je bio angažovan na identifikaciji ubijenih na Korićanskim stijenama, ali da taj zadatak nikada nije izvršio.

“Kad smo prilazili toj lokaciji, osjetio se užasan miris. Vidio sam razbacane odjevne predmete kraj puta, a kasnije i lične dokumente. Uviđaj nismo izvršili jer nam je bilo naređeno da se vratimo u Banju Luku”, istakao je Babić.

Svjedok je dodao da je, pred dolazak na Korićane, u CSB-u Banja Luka saznao da se radi o “oko 200” ubijenih muškaraca, ali da on sa sigurnošću ne može reći da li je riječ o tom broju.

Nastavak suđenja zakazan je za 10. juni 2010. godine.

(BIRN)