“O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)
“I kad je vaš Gospodar objavio: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam zasigurno još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja će zaista stroga biti.” (Ibrahim 7.)
Braćo i sestre u islamu! Danas, uz Allahovu, subhanehu we te'ala, pomoć govorim na temu Zahvala pripada samo Allahu, subhanehu ve te'ala.
Tretiram, braćo i sestre pomenutu temu u vrijeme u kojem su mnogi ljudi nezahvalni svome Gospodaru i nesvjesni svoje uloge na ovom prolaznom svijetu.
Mnogi od njih misle da su radi dunjaluka stvoreni i da se za njega samo trebaju boriti, a ne znaju da smo svi mi na ovom svijetu samo kao stranci ili putnici i da ćemo jednoga dana napustiti sve to i vratiti se svome Gospodaru, da pred njim položimo račun, na Danu Sudnjem i nakon toga budemo nagrađeni ili ne dao Allah, kažnjeni.
Kako je plemenit i dobar naš Gospodar Koji nas je počastio sa mnogobrojnim blagodatima, a mnogi su Mu ljudi na tome nezahvalni?! Kaže Allah, dželle še'nuhu, u 18. ajetu Sure En-Nahl, govoreći o tim blagodatima: “Ako budete brojali Allahove blagodati, nećete ih pobrojati; Allah uistinu prašta i samilostan je.”
Ljudi su naviknuti da koriste Allahove, dželle še'nuhu, blagodati i to što uživaju smatraju sasvim normalnim, ne razmišljajući da su te iste blagodati mnogim pojedincima ili grupama uskraćene. Mnogi su ljudi nemarni i nezahvalni na Allahovim, subhanehu we te'ala, blagodatima i tek kada ih zadesi neka nevolja ili neimaština, oni na sav glas od Njega traže pomoć.
O tome govori 53. ajet Sure En-Nahl: “Od Allaha je svaka blagodat koju uživate, a čim vas nevolja kakva zadesi, opet od Njega glasno pomoć tražite.”
Postavlja se pitanje, zbog čega su ljudi nezahvalni i oholi i zbog čega na sebe prizivaju Allahovu, dželle še'nuhu, srdžbu, na ovom varljivom dunjaluku i budućem vječnom svijetu, a On obećava zahvalnima da će im još više dati, a da će nezahvalne kazniti, kao što stoji u 7. ajetu Sure Ibrahim: “I kad je vaš Gospodar objavio: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam zasigurno još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja će zaista stroga biti.” To je obećanje Onoga Koji sve stvara i rastvara i Koji ispunjava Svoja obećanja.
Kada bi ljudi čvrsto vjerovali u Allaha, subhanehu ve te'ala, njima bi On slao mnogobrojne blagodati, a oni koji ne vjeruju, nisu sigurni da ih kazna neće zadesiti u bilo kojem času, dana ili noći, kao što stoji u ajetima od 96. – 98. Sure Al-A'raf: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagodati i s’ neba i iz Zemlje slali, ali oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili. A zar su stanovnici sela i gradova sigurni da ih Naša kazna neće snaći noću dok budu spavali? Ili, zar su stanovnici sela i gradova sigurni da ih Naša kazna neće snaći danju dok se budu zabavljali? Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji!”
Allah, dželle še'nuhu, nagovještava nevjernicima kaznu, koja ih može snaći onda kada se najmanje nadaju, bilo da se radi o kazni koja ih može stići na spavanju ili po danu dok oni budu imali dnevnu aktivnost, odnosno kada se budu zabavljali i igrali sa dunjalukom.
Zar nam učestale: poplave, zemljotresi, vulkani i drugo nisu dovoljna opomena da i nas slična situacija može zadesiti, ili smo od onih koji ponekad pomisle kako ćemo upravo mi biti zaobiđeni od svih tih nedaća i kako je dunjaluk naš, ako ne cijeli, onda bar veći dio njega?
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, savjetuje Ebu Zerra, radijallahu ‘anhu: Prenosi Ebu Zerr, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallhu ‘alejhi ve sellem rekao: “Boj se Allaha ma gdje bio! Poslije učinjenog lošeg djela učini dobro, jer će ga ono izbrisati. I lijepo ophodi sa ljudima!” (Tirmizija)
Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u citiranom hadisu na vrlo jednostavan način savjetuje Ebu Zerra, radijallahu ‘anhu, i podsjeća ga na: bogobojaznost, činjenje dobra nakon učinjenog grijeha i lijepo ophođenje sa ljudima. Između bogobojaznosti i lijepog postupka prema ljudima smješta se suština življenja u okviru jedne zajednice.
Poslanik, sallallhu ‘alejhi ve sellem, savjetuje ummet da posmatraju one koji su ispod njih, a ne one koji su iznad njih, pa u hadisu koji se nalazi u Muslimovom Sahihu stoji: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: «Pogledajte u onoga ko je ispod vas, a ne u onoga ko je iznad vas, da ne bi zanijekali Allahove blagodati.» (Muslim)
Pomenuti odnos rezultira skromnošću, jer pohlepa za dunjalukom i uzor u drugima odvode ljude u nijekanje mnogobrojnih Allahovih, dželle še’nuhu, blagodati.
Mnogi ljudi se izoliraju od šire društvene zajednice u želji da se sačuvaju i time postaju beskorisni članovi zajednice. U tom pogledu Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kaže: Prenosi Ibn Omer, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik koji se druži sa ljudima i koji je strpljiv na nevoljama imaće veću nagradu od vjernika koji se ne druži sa ljudima i koji nije strpljiv na nevoljama.” (Ibn Madždže)
Oni koji komuniciraju sa ljudima, sarađuju, pomažu ili traže pomoć bivaju iskušani sa strpljivošću, za što slijedi posebna nagrada, za razliku od onih koji se povlače u sebe i svoje kuće, zapostavljajući obaveze prema široj zajednici.
Braćo i sestre, budimo zahvalni robovi Allaha, subhanehu ve te'ala, natječimo se u dobru i pripremajmo se za Dan polaganja računa!
Gospodaru, učvrsti nas na putu islama, ne iskušavaj nas sa onim što nećemo moći podnijeti, učini nas od onih koji su Ti zahvalni na nebrojenim blagodatima, uputi našu djecu i naše potomke i učini ih časnim pripadnicima ummeta, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u džennetu, društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!
(Nezim Halilović Muderris)
Add comment