Vlasnik Prijedora i kontrolor RS-a

Nezavisni magazin Dani objavili su u svome zadnjem izdanju zanimljiv tekst o Prijedoru i njegovom Nacelniku, objavljeni tekst prenosimo u cijelosti:

 

 

 

Dani u gradu Marka Pavića

 

Hasan Hadžić piše:

Nije bilo moguće ne zapaziti visokog četrdesetogodišnjeg muškarca s repom i vrckavim pokretima lokalne estradne zvijezde koji je uz čašu vode satima budno osmatrao nas troje ostalih gostiju u elitnom prijedorskom restoranu. Autor ovog teksta nikada se nije trpao među mete zavjereničko-špijunskih akcija, ali ovog puta se očito radilo o tome. Tada sam čvrsto povjerovao i da nestanak struje u sali lokalnog pozorišta prethodne večeri, u pola tribine SDP-a, nije bio slučajan.

U skoro punoj sali jedan građanin odmakle dobi i duge, sijede kose, postavio je neugodno pitanje: "Gospodo, ima li ko da zaustavi onog neandertalca, ima li ko da stavi so na rep Miloradu Dodiku, jer će taj…?" Međutim, prekinula ga je žustra Romkinja uskočivši drugim pitanjem. Kada je par minuta kasnije ponovo zaustio: "Ljudi, ima li ko…", nestalo je svjetla, što je izazvalo opću nelagodu, užurbano napuštanje sale i udaljavanje od mračne lokacije. Inače, cijeli grad se sve vrijeme kupao u svjetlu, a samo desetak minuta kasnije ponovo je zablještala i zgrada pozorišta.

Očito su ljudi lidera DNS-a i načelnika Općine Prijedor Marka Pavića, čovjeka veoma sadržajne bezbjednjačke biografije i važne poluge u režimu Milorada Dodika, uvijek budni i na visini zadatka. Elem, o Dodiku se u Prijedoru ne smije zboriti loše! Bar dok je Pavić uz njega, a poslije će već stići upute. I dok se svuda, pred televizijskim kamerama, igraju Velikog brata, u Prijedoru nema igre i šale. Ovaj grad je kuća stvarnog Velikog brata – Marka Pavića. Dokazi za to pljuštali su na svakom koraku. Nekoliko dogovorenih susreta s predstavnicima raznih političkih opcija i nacija naprasno mi je otkazano.
Izuzetak je predsjednik SDS-ovog Kluba odbornika Milorad Rauš. Nije mi bio baš određen oko osjetljivih tema, ali jedini "talasa" na sjednicama. Ostali ne zaslužuju paušale.

U pisanom materijalu, dostavljenom Danima, brižljivo su navedene radnje "sa obilježjem organizovanog kriminala", a prednjači Zavod za izgradnju grada.

Prema Zakonu o građevinskom zemljištu, Općina raspolaže gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini koje se ne može prenositi na druge pravne subjekte. Doduše, Općina može formirati preduzeće – ustanovu za uređenje zemljišta, ali ne i za promet zemljišta u ime Općine. Međutim, navodi se u dosjeu, "državnim zemljištem u Prijedoru nekontrolirano raspolaže Zavod i prodaje ga slobodnom pogodbom, što je nezakonito".

Radi se o veoma vrijednom resursu, pa su "u Prijedoru stvorene pretpostavke za organizirani kriminal. Izvršena je nezakonita prodaja zemljišta za fakultet, tehnički pregled, bazen, stambenu zgradu, itd". Također se konstantno izbjegava Zakon o javnim nabavkama. Tako je stručni nadzor na boračkoj zgradi plaćen 48.000, a realno je 20.000 maraka. Sve općinske nabavke putem Zavoda su značajno skuplje od realnih, uz direktan postupak, dakle nepropisno. Zavod je, navodi se, "glavna poluga u stvaranju nezakonitih fondova".

Osim prijedorskog, jedino još banjalučki Zavod za izgradnju ima ovako ekskluzivnu poziciju. Ta podudarnost i sudbina inženjera Milana Vukelića koji je dugo ukazivao na kriminal banjalučkog Zavoda, ozbiljno je upozorenje Prijedorčanima da zatvore oči i uši za ovu temu. Podsjećamo, Vukelić je ubijen u sofisticiranom mafijaškom atentatu – eksplozijom autobombe. Slučaj je kao i mnogi slični u RS-u proteklih godina, naravno, ostao nerazjašnjen.

Elem, zaključuje se u spomenutom materijalu, "posraedstvom Zavoda i ‘povlaštenih izvođača’, kao što je MB, i još nekoliko njih, odvija se cijeli niz sumnjivih poslova i očito je da poslovanje u Prijedoru ima elemenata kopiranja prakse u radu Vlade RS-a".

Međutim, bolji poznavaoci Pavićevog lika i djela dodaju da može biti i obrnuto, odnosno da Dodikova vlada kopira praksu načelnika Pavića koji je istovremeno i jedan od najmoćnijih kreatora općih tokova u RS-u iz sjene. Otkuda tolika moć?
Priča počinje iz predratnog perioda kada je Marko Pavić bio šef DB-a za prijedorsku regiju. Toj službi se pripisuje ključna uloga u planiranju i kreiranju etničkog čišćenja. Ona je formirala paravojne formacije, te regrutirala i isturala u krizne štabove kadrove SDS-a (poput ratnog predsjednika SO Prijedora Milomira Stakića, koji je osuđen za ratne zločine na 40 godina robije, i načelnika prijedorske policije Sime Drljače koji je poginuo prilikom pokušaja hapšenja po nalogu iz Haaga), a sama iza kulisa vukla sve konce. Posebna moć te službe u ovoj regiji plod je činjenice da je šef DB-a BiH u predratnim godinama, kada dolazi do žestokog politiziranja službe i njenog podvođenja "pod kišobran" srbijanskog DB-a, bio Prijedorčanin Duško Zgonjanin, poznat po snažnim zavičajnim sentimentima. Zavičajni rezultati etničkog čišćenja su također dobro poznati. Samo u općini Prijedor je ubijeno oko 4.000 civila.

Prije rata Pavić se povlači sa scene i postaje direktor lokalnog Telekoma, da bi poslije ušao o vojsku kao pomoćnik komandanta za bezbjednost Pete kozaračke brigade čiji je komandant bio pukovnik Pero Čolić. Kasnije katapultiranje ovog opskurnog neprofesionalnog oficira za načelnika Generalštaba vojske RS-a, od strane Biljane Plavšić, a u režiji Marka Pavića, prava je mjera moći prekaljenog bezbjednjaka. On je bezbjednosno pokrivao cijeli obračun Plavšićke s paljanskom vrhuškom, postavši ministar unutrašnjih poslova nepostojeće vlade.

Strani nadzornici su Biljanu Plavšić euforično doživljavali kao jedinstvenu šansu za demokratski preporod RS-a, pa joj je pružana vojna, obavještajna i propagandna pomoć za preuzimanje potpune kontrole nad MUP-om i cijelim entitetom. Kao njen oslonac, Pavić ne propušta priliku da se nametne zapadnjacima i preventivno zaštiti od prizivanja spornog predratno-ratnog djelovanja. Naravno, to ne važi i za Prijedorčane raseljene širom svijeta, koji ga na blogovima i portalima svrstavaju među organizatore zla.

U prvoj Dodikovoj vladi Pavić prepušta MUP, pazite sada, kumu Sredoju Noviću, inače svom podređenom iz ranijeg prijedorskog DB-a. Sam on dolazi na čelo finansijski najmoćnijeg Ministarstva saobraćaja i veza. I u toj vladi, iako je Dodik bio premijer, imao je ključnu ulogu uz tadašnje kadrove Socijalističke partije RS-a koji su bili naslonjeni na bezbjednosni sistem Srbije.

"Zlatno" ministarstvo neće ispuštati iz ruku ni za vrijeme povratničke SDS-PDP-ove vlade, a zatim i nove Dodikove vlade u čijem povratku je također odigrao važnu ulogu, pa ni dan-danas. Sada tamo po drugi put ministruje njegov stranački vojnik Nedeljko Čubrilović i to je, uz četiri Dodiku izuzetno važna DNS-ova poslanika, moćna poluga da Pavić, dok kao načelnik pretvara Prijedor u privatnu prćiju, istovremeno iz lokalne zavjetrine finansijski drži pod kontrolom cijeli RS.

Spomenimo samo dva najveća projekta – prodaju Telekoma i autoput Banja Luka – Gradiška. U prodaji Telekoma Dodik je bio pokrovitelj i potpisnik, dok je sve "unosne" detalje iskreirala Pavićeva mašinerija. Slično je s famoznim autoputom Banja Luka – Gradiška čija trasa, na zgražanje javnosti, sada iz Lijevča Polja odjednom skreće u brda – reljef bogomdan za nabijanje cijena. Priča se da ga Dodik i Pavić namjeravaju graditi doživotno, samo da im vlast potraje. A upravo taj put je jedan od glavnih razloga zbog kojih Dodik ogorčene glasače može zadržati samo referendumima i strahovima.

Načelniče, radite nezakonito

Gospodine Paviću, zakon se ne bavi brojkama na birou, nego traži poštovanje predratne nacionalne strukture. Nisu to moji principi, nego zakonski principi za koje Vi prvo tvrdite da su neprimjenjivi i da ih niko ne primjenjuje, a onda da ni u jednom slučaju nije prekršen zakon. Kako je moguće da ne kršite nikako zakon koji nikako ne primjenjujete? Morate to prvo raščistiti sa sobom, pa onda dijeliti lekcije.

O Vašoj zajedljivoj primjedbi o Zavodu i mom "dojavniku" neću, ali o zakonu hoću: Gradsko građevinsko zemljište je u Prijedoru nepravilno preneseno na Zavod, koji se ne može poistovijetiti s bivšim državnim preduzećima koja su imala pogone i pripadajuće zemljište koje je njihovo vlasništvo kao i objekti (Član 19. Zakona o građevinskom zemljištu). Formalna uknjižba na Zavod izvršena je vjerovatno pošto ukidanjem SIZ-a nije izvršeno potrebno brisanje prava raspolaganja u korist Općine, a po Zakonu je to trebalo učiniti.

Gospodine Paviću, Vi jeste izuzetno moćan čovjek, ali zakoni su takvi kakvi su.

O neprimjenjivanju Zakona o lokalnoj samoupravi u nacionalnoj strukturi zaposlenih:

"Znate da je taj zakon donesen amandmanom na sjednici da bi za njega glasali Bošnjaci i nemoguće ga je primijeniti i ne primjenjuje ga niko u BiH, pa otkud vi nađoste baš Prijedor sa pozitivnim rezultatom povratka da to pitate? Na Birou je 14 puta više nezaposlenih nebošnjaka nego Bošnjaka, pa bi se na svakih 14 mogao primiti jedan Bošnjak, po vašim principima, ali mi primjenjujemo principe pravičnosti i sigurno ni u jednom slučaju ova Opština nije prekršila zakon."

O Zavodu za izgradnju: "Morali ste vašeg dojavnika dobro ispitati pa da vidite o čemu se radi. Zavod za izgradnju je pravni nasljednik SIZ-a za izgradnju u Prijedoru koji je imao dio zemljišta u svome vlasništvu. To nije opštinska imovina već imovina SIZ-a posredstvom naslijeđa prenesena na Zavod. I zato se to zemljište i sada vodi na SIZ-u.

O žalbama povratnika da su zapostavljeni u gradnji puteva: "Na području Brda u našoj režiji ima asfalta i sala i pomoći školama, vodovoda, domova, pomoći fudbalskim klubovima, kulturno-umjetničkim društvima i mnogo toga. Ovdje se desio slučaj da smo u ovoj godini obećali jednu ulicu u jednom naselju asfaltirati, međutim, zbog krize to nismo izvršavali i čekali smo priliv sredstava iz Vlade. Građani su bili nestrpljivi i asfaltirali sami. Ako mislite da je u nekom srpskom selu asfaltiran neki put bez učešća, okrenite se samo na drugu stranu prema Zecovima, pa ćete vidjeti da li je išta asfaltirano bez učešća građana. Vaša pitanja nisu dobronamjerna.

Azra Pašalić, predsjednica skupštine

DANI: Koliko je povratnika zaposleno u općinskoj administraciji i javnim preduzećima?

PAŠALIČ: Zapošljavanje Bošnjaka i Hrvata nije zadovoljavajuće. Nastojim da ih animiram da se javljaju na konkurse u rijetkim slučajevima novih zapošljavanja, a svojom funkcijom i autoritetom pokušavam utjecati da se Bošnjaci i Hrvati primaju u radni odnos.

DANI: Da li je tačan podatak da je Općina odbila da pomogne Kozarčanima u kupovini uglja za školu?

PAŠALIČ: Materijalni troškovi i finansiranje osnovnog obrazovanja u cijelosti pripadaju resornom ministarstvu Vlade RS-a.

DANI: Ispred zgrade Općine nema državne zastave. Komentar?

PAŠALIČ: Ja sam od prvog dana povratka, a jedna sam od prvih povratnika, a i nakon početka mandata u SO, željela vidjeti državnu zastavu ispred Općine. Postavljala sam odborničko pitanje načelniku Općine. Odgovor za neisticanje zastave je nereguliranost Zakona o zastavi BiH. U mojoj kancelariji imam veliku državnu zastavu.

Tehnologija mahinacija-Brižljivo planirana prekoračenja

U opširnom materijalu, koji je u posjedu Dana, naveden je niz primjera netransparentnog trošenja općinskog budžeta: poslovna zgrada u ulici Vožda Karađorđevića, koju su gradila javna preduzeća AD Prijedorputevi i AD Jahorina. Lokali su prodavani u ime Prijedorputeva, a jednom je vlasnik Marko Pavić ("Sanos").

U projektu izgradnje kanalizacije u naselju Tukovi, 2007. – 2008., plan je bio 9 miliona, a potrošeno je preko 11 miliona maraka.

Projektom uređenja glavne ulice u Prijedoru, 2006. – 2008., plan je bio 4, a potrošeno je 8 miliona maraka.
Rekonstrukcija stadiona Rudara finansirana je iz sredstava Općine, posredstvom Zavoda za izgradnju, bez javnog poziva.
Svi Pavićevi ljudi

Važan zakulisni utjecaj na ratna dešavanja, te vojne, bezbjednjačke i političke kadrove u ratu, Pavić razotkriva njihovim poratnim pozicioniranjem. Spomenuli smo već da je bivšeg DB-ovskog operativca i kuma Sredoja Novića "progurao" najprije za ministra MUP-a, da bi poslije postao direktor SIPA-e, a danas je državni ministar civilnih poslova. Zahvaljujući njemu, te nizu drugih predratnih i ratnih bezbjednjaka koje je smjestio u entitetske strukture, Pavić ima obavještajni nadzor nad cijelim RS-om. DNS u RS-u inače zovu bezbjednjačkom strankom.

Ratnog potpredsjednika SO Prijedor Dragana Savanoviću, preko kojeg je, kako saznajemo, kontrolirao predsjednika Milomira Stakića, postavio je za svog pomoćnika u Ministartsvu saobraćaja, a sada za direktora prijedorske Toplane.

Pod njegovim patronatom je bio i Milan Kiković, protiv kojeg je u Hrvatskoj podignuta optužnica zbog ratnih zločina njegovog samostalnog odreda Caprag na području Siska i Sunje. Ista uloga Kikoviću i njegovoj jedinici pripisuje se i na području Bosankog Novog (dolina Japre i Blagaja – ubijeno 157 osoba), te na području Prijedora (Rakovčani, Rizvanovići, Biščani…). Tek, nije ga slučajno Pavić, kao ministar, postavio za glavnog inspektora za željeznice, a kasnije i izvršnog direktora, smijenjenog prošle godine zbog niza afera.

Osman Džamastagić, povratnik- Vlast ne izvršava obaveze

– Uradili smo nekoliko putnih dionica i ni u jednom slučaju općinska vlast nije izvršila svoju obavezu učešća od 40 posto u finansiranju. Posebno su nam napravili nevolje u zaseoku Nasići. Ljudi su ovdje sakupili 60 posto sredstava i angažirali smo firmu iz Prijedora koja je i do tada radila za Općinu. Onda su odjednom iz Općine preporučili drugog izvođača koji je napravio predračun za 40 posto skuplji. Tako su izvršeni pripremni radovi za asfalt, a onda je to stajalo tri godine, jer Općina nije htjela platiti. Mi smo onda našli firmu iz Sanskog Mosta koja to završava i čekat će nas za novac. Isto je s dionicom za naselje Ališkovići, te Crljenkovići – Jusići. Istovremeno, putevi za srpska naselja Petrovo i prema Novome urađeni su pred izbore u potpunosti iz budžeta.

Zaboravljeno čudo povratka

O općini Prijedor se govorilo kao o čudu povratka, jer se vratilo oko 20.000 ljudi. Ali, povratnički entuzijazam je splasnuo, jer ova populacija nema priliku da obezbijedi podnošljivu egzistenciju.

"Ovdje je dobro možda za desetero Bošnjaka koji su pod ruku s Pavićem i Dodikom, ostali su bez budućnosti. Nema snaga koje bi kreirale neku viziju, već samo nešto onih koji pehlivane i lihvare za sebe", kaže Sead Čirkin, bivši odbornik i poslanik koji sada pokušava nešto napraviti s farmom.

U povratničkim naseljima na Brdima kažu da još uvijek žive od dijaspore, ali pitanje je dokle. Mještani, kojih se vratila jedna trećina, su dodatno ogorčeni na izostanak općinske podrške u izgradnji putne mreže.

Kozarac je, opet, čudo u čudu. Izuzimajući Janju, ni jedno drugo mjesto nije zabilježilo toliki stepen povratka. Ali, i ovdje je socijalna situacija sve teža, a podrška institucija je takva da su mještani sami morali kupiti ugalj za školu.

Politički predstavnici ove populacije nemaju nikakvu platformu povratničkih interesa. SDP s tri i Nova građanska inicijativa Kozarac s dva odbornika su u tobožnjoj poziciji u kojoj, zapravo, svu vlast i resore dijele DNS s osam i SNSD sa sedam odbornika. SBiH i SDA imaju zajednički klub s tri odbornika koji je u opoziciji. Jedini visokopozicionirani povratnički funkcioner je predsjednica Skupštine Azra Pašalić čijim su prelaskom prošle godine iz SBiH u SDP ove dvije stranke zamijenile mjesta na relaciji pozicija – opozicija. U povratničkim životima se ništa ne mijenja, jer se ni pozicija ni opozicija ne miješaju u svoj posao.

Milorad Rauš, šef kluba odbornika SDS-a- Vjerujem u Čekinu reviziju

– Ova skupština, kakva je, ne može ništa promijeniti, već samo propuštati sve što opštinska administracija traži. Ako se nekad nešto i kritikuje, onda je to naprazno, jer pri glasanju sve prolazi. Zbog problema s natalitetom tražio sam da se iz budžeta za svako novorođeno dijete izdvoji po 1.000 maraka, ali nije prošlo. I inače nedostaje socijalnih mjera, jer Rudnik Ljubija i Celpak, koji su bili temelji privrede, ne rade. Centar za socijalni rad raspolaže sa 2 miliona maraka i pola troši na sebe. Moglo bi se uštedjeti na smanjenju administracije i njihovih troškova. Što se tiče eventualnih nezakonitosti, ja vjerujem u korektnost službe za kontrolu javnog sektora ili, kako to ovdje zovemo, Čekine revizije koja prati i opštine. Vidjet ćemo izvještaje.

(Dani)

Add comment

HOTEL bm

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.