Odgađanje početka suđenja Radovanu Karadžiću zbog njegovog nepojavljivanja u sudnici žrtve zločina u BiH tumače kao igru sa osjećajima preživjelih, te da na taj način želi “kupiti vrijeme” i od sebe stvoriti “mučenika”.
“Mislimo da postoje mehanizmi u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) koji će obezbijediti efikasno suđenje i bez njegovog pojavljivanja u sudnici. Vjerovatno će to biti sve manjkavo i neće imati efekat koji očekujemo od tog procesa stoljeća i nama najvažnijeg suđenja pred MKSJ-om”, smatra Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki “Izvor”.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je pred MKSJ-om za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu, nakon višegodišnjeg skrivanja.
Početak suđenja pred MKSJ-om bio je zakazan za 26. oktobar, ali je odgođen za 27. oktobar jer se optuženi nije pojavio u sudnici.
Prošle sedmice Karadžić je obavijestio Sudsko vijeće MKSJ-a da se ne namjerava pojaviti jer “nije spreman za proces”.
“Samim tim što je rekao da se neće pojaviti u sudnici, znala sam da je to neka ujdurma jer oni cirkuse prave i to im prolazi non-stop. (…) Imam osjećaj da nema pravde za nas žrtve nigdje. Vjerujte da sad ovo vrlo teško preživljavamo, kao da nam ponovo čine zločin, ali je sad puno strašnije jer nam to svijet čini”, kaže Nisveta Zametica, predsjednica Udruženja “Žene Kasindolske 92”.
“Sasvim je jasno da je to pokušaj da se kupi vrijeme i da se sačeka trenutak u kojem će Ujedinjene nacije ponovo razmisliti o Tribunalu i njegovom daljnjem radu. Šta je Karadžiću jedino preostalo? Preostalo mu je da o sebi stvori sliku mučenika i da ga srpski narod upamti u historiji kao žrtvu urote međunarodne zajednice”, dalje ističe Ramulić.
Bivša zatočenica logora Vojno kraj Mostara, Saja Čorić, smatra kako su Karadžićevim nepojavljivanjem na početku suđenja povrijeđene sve žrtve zločina u BiH.
“Tužno je to što se i danas, 2009. godine, međunarodna zajednica igra osjećajima žrtava u BiH, a u ovom momentu ne samo žena Srebrenice nego i drugih žrtava”, smatra Čorić.
Karadžić nije jedini haški optuženik koji je odbijao da se pojavljuje u sudnici i odgađao suđenje. U novembru 2006. godine Vojislav Šešelj, bivši predsjednik Srpske radikalne stranke u Republici Srbiji i Crnoj Gori, odbio je da napusti ćeliju i pojavi se na početku suđenja.
Šešelj, optužen za zločine u BiH i Republici Hrvatskoj, pojavio se na suđenju koje je počelo u novembru 2007. godine i koje još uvijek traje. Početak suđenja bojkotirao je i Jovica Stanišić, bivši načelnik Službe državne bezbjednosti i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, u martu 2008. godine, tvrdeći da je teško bolestan. Suđenje Stanišiću za zločine u BiH i Hrvatskoj počelo je u junu 2009. godine.
Karadžić također odbija da imenuje svog branioca, te je Tužilaštvo od Tribunala zahtijevalo da mu nametne advokata koji bi ga zastupao, što bi omogućilo normalno odvijanje suđenja.
(BIRN)
Add comment