Treći bošnjački sabor će biti održan u oktobru

Treći bošnjački sabor, koji će okupiti kremu bošnjačke intelektualne elite iz zemlje i svijeta, definitivno će biti održan u oktobru ove godine.

To je u izjavi za “Sedmicu” potvrdio inicijator održavanja Sabora, akademik Muhamed Filipović.

Završen Proglas

– Svi elementi za Bošnjački sabor su pripremljeni. Od pripremljenih materijala završeni su Proglas o sazivanju Sabora, nacrt rezolucije Sabora i Odluka o formiranju deset ekspertnih grupa. Te grupe uveliko rade, a pet grupa već su završile izradu kratkih ekspertiza o najvažnijim pitanjima današnjeg bosanskog društva i uopće situacije u BiH i među Bošnjacima. Ti dokumenti bit će sastavni dio saborskih materijala. U ekspertizama se tretira pitanje integriteta bosanske teritorije, ekonomskih uvjeta i ekonomske integracije BiH, iskorištavanja resursa, međunarodno-pravnog i političkog položaja BiH, uzroka i razloga ustavno-pravne neodređenosti BiH kao države, obrazovanja, nauke, kulture, zdravstvene i socijalne brige o stanovništvu, naše emigracije… – kaže Filipović.

Na Saboru će, dodaje akademik Filipović, učestvovati 300 delegata. Dvije stotine delegata bit će iz BiH, a njih stotinu iz inozemstva, uključujući Hrvatsku, Sandžak, odnosno Srbiju i Crnu Goru, Tursku… Svi učesnici izvan BiH finansirat će svoj dolazak, a boravak u zemlji platit će organizacioni odbor Sabora.

– Na Saboru će učestvovati najveći dio bošnjačke intelektualne elite danas u zemlji i svijetu. Nakon BiH, najviše će biti učesnika iz Sandžaka, a onda iz SAD, Skandinavije, zapadne Evrope, Australije, Turske. Kao gosti će biti pozvani svi vodeći političari i vodeći predstavnici naše bošnjačke uleme i naših značajnih institucija. Izbor delegata vršit će se prema kriteriju da nisu vezani za nekakvu političku stranku, da ne pripadaju nekoj instituciji koja ih unaprijed obavezuje u pogledu njihovog mišljenja. To će biti ljudi koji uživaju ugled nezavisnih intelektualaca i ljudi koji imaju moralni ugled u sredinama iz kojih dolaze – navodi on.

Akademik Filipović ističe da će ovo biti najreprezentativniji bošnjački skup do sada. On kaže da danas ima maksimalnu podršku u cijeloj zemlji i svijetu, što potvrđuju i brojna pisma.

– Da je Sabor apsolutno potreban, govori više činjenica. Prije svega, pod međunarodnim pritiskom moramo uči u fazu ustavnih promjena. Za ulazak u tu fazu potrebno je i formiranje odgovarajućeg stava koji će reprezentirati interese Bošnjaka i BiH. Također, potrebna je izgradnja bošnjačkog i bosanskog političkog jedinstva, te postavljanje kriterija kojeg moraju poštovati predstavnici Bošnjaka koji će učestvovati u procesu ustavnih promjena. Sabor to može donijeti – tvrdi Filipović.

Bosanski identitet

Osnovna poruka Trećeg bošnjačkog sabora, navodi naš sagovornik, bit će da je Bosna naša historija i naša budućnost.

– Poruka će biti da je Bosna naša sudbina. Mi Bošnjaci smatramo Bosnu svojim identitetom i nikakav drugi identitet ne zamjenjujemo za bosanski. Pod bosanskim identitetom smatramo demokratsku Bosnu u kojoj žive svi ljudi i narodi, slobodni, u uzajamnoj suradnji i povezanosti. Dakle, bez separiranja bilo koje vrste, bez postavljanja posebnih nacionalnih ciljeva izvan ciljeva demokratske Bosne. Sabor mora donijeti mišljenje apsolutno slobodno i nezavisno – kaže akademik Filipović.

Osnova za Bijelu knjigu

Rad u Saboru, odnosno saborske diskusije i rasprave bit će osnova za izdavanje, tzv. Bijele knjige o Bosni. To će, kaže Filipović, biti dokument “koji će nas legitimirati u svijetu”.

– To će biti prvi dokument u kojem će neki bosanski subjekt da javno i jasno izloži te argumentuje šta je to Bosna, kakva je to država, kakva je njena historija, kakva bi ona trebala biti da bi bila demokratska, šta Bosna daje i šta želi od svijeta, kako vidi ulogu u današnjem svijetu…  Do sada u ime Bosne takav jedan dokument nije izrađen. Time mi Bošnjaci želimo definirati svoj odnos prema Zapadu i Istoku. Mi, naime, ne možemo stajati na stanovištu prozapadnjaštva koje bi imalo smisao antiistočnjaštva i antimuslimanstva. Mi tu tražimo jedan balans. Za Zapad smo koji je spreman da surađuje s Istokom, islamom, islamskim zemljama i svijetom. Isto tako protivimo se onim faktorima u islamskom svijetu koji iznose negativnu ulogu Zapada i bore se protiv njega. Islamski svijet treba tražiti mostove prema Zapadu – smatra akademik Filipović.

(Avaz)